Poreznom reformom smanjiti birokraciju u BIH

"S Ministarstvom finansija i Poreznom upravom smo potpisali sporazum i nadamo se da ćemo na proljeće 2013. godine objaviti da su doprinosi konačno smanjeni i da su parafiskalni nameti reducirani. Nadamo se pozitivnom efektu, koji će u BiH zaposliti više ljudi i i rasteretiti privredu", kaže Škrobić-Omerović.  Porezna reforma trebala bi ići u smjeru poreznih i ostalih rasterećenja raznih naknada, značajnim skraćivanjem rokova i potrebnog vremena za ishođenje i odobrenje od okolišnih do građevinskih dozvola, donošenjem krovnih ili harmoniziranih zakona značajnih za oblast energetike, poljoprivrede.

Putem Bijele knjige, publikacije kojom se bh. vlastima sugerira koje su prioritetne reforme radi rješavanja ključnih prepreka za ulaganja, pokušalo se, kaže, uticati na smanjenje birokratije, nepotrebno dugovlačenje pri izdavanju dozvola, pogrešno tumačenje zakona, neharmonizovan pristup između lokalnih i viših nivoa u smislu ingerencija kod dodjeljivanja koncesija.  Vijeće stranih investitora BiH prošle godine je potpisalo Memorandum o saradnji s Vladom FBH, koja je usvojila Bijelu knjigu kao službeni dokument, koji je postao polazna osnova za reformsku politiku.

Istakla je da će u narednoj Bijeloj knjizi  prvi put nadležna ministarstva davati svoje komentare na određene preporuke zbog čega će biti dosta konkretnija.  Određeni napreci, naglašava,  vidljivi su kod dobijanja radnih i boravišnih dozvola. "Upravo je u fazi službeno objavljivanje propisa koji se odnosi na to koju je od ovih dozvola prvo potrebno imati. Ministarstvo je odlučilo da je ipak potrebna prvo boravišna dozvola, pa onda radna. To je nonsens koji je dugo vladao i remetio investitore da ulažu u BiH", kaže Škrobić-Omerović.

Registracija firme do sada je trajala od 60 dana do 80 dana, a danas u zavisnosti od lokalne zajednice koja ima bolje urađene procedure, ovaj postupak se može završiti za 20 do 30 dana. "Nažalost, to nije primjer za cijelu teritoriju, što bi trebalo da bude harmonizovano", istakla je. U odnosu na 2010. i 2011. godinu, dodaje, osjetan je veliki pad direktnih stranih ulaganja u ovoj godini. Očito je da se priliv stranih direktnih investicija iz godinu u godinu smanjuje, što nije samo posljedica globalne ekonomske krize, već je uzrokovan političkim i ekonomskim prilikama u BiH. Vijeće stranih investitora BiH dalo je preporuke vladama kako birokratiju smanjiti, gdje predlažu da se naprave online registri, što je, kaže, poslušano, ali još  nije u pripremi.  "U Republici Srpskoj imamo dobar sistem i pomoću internetske stranice regodobrenja.net na jednom se mjestu mogu naći sve potrebne informacije. Tu je lakše poslovati jer se investitor treba samo na jednu adresu obratiti", rekla je Škrobić-Omerović.

 Državna agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) ima svoju mapu za investitore, a na službenoj stranici, navodi, stavili su odličan formular „Prijavite prepreku za investiranje“, koji možete ispuniti ako imate bilo kakve primjedbe na poslovno okruženje u BiH ili imate poteškoće u toku poslovanja. "U razgovoru s FIPA-om znam da još niko nije ispunio taj formular, ali se nadamo da će to ipak zaživjeti", poručila je izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH, koje  okuplja više od 30 kompanija, čiji je osnovni cilj zastupanje interesa stranih investitora koji posluju na području naše zemlje.