Puhalac: Propast ergele Borike bila bi velika sramota za sve u BiH 

Ergela Borike, nekada rasadnik najizdržljivijih i najljepših konja u Evropi, bila je i značajan resurs Općine Rogatica. Međutim, ova poznata ergela s dugogodišnjom tradicijom, sada se, nakon prelaska iz državnog u privatno vlasništvo, nalazi u katastrofalnom stanju, a opstanak autohtonih pasmina bosanskih brdskih i boričkih arapskih konja, doveden je u pitanje.

Načelnik Općine Rogatica Tomislav Puhalac izjavio je Feni da ta općina čini onoliko koliko je u njenoj moći, ali da, imajući u vidu da je ergela Borike trenutno u privatnom vlasništvu, mogućnosti te lokalne zajednice nisu velike.

Međutim, kaže, da su tražili način za pomoć ergeli od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) i Vlade RS-a.

"Bila bi velika sramota za ovaj kraj, kao i za sve nas u BiH, da dođe do potpune propasti ergele Borike, a to je kako se čini, veoma blizu", tvrdi načelnik Općine Rogatica.

Ističe da je sadašnja situacija signal za uzbunu, jer, od nekoliko stotina grla koliko je nekada bilo na ergeli, ostalo je još samo nekoliko desetaka, koji u potrazi za hranom lutaju po Borikama i na Sjemečkom polju.

"Ovakvo stanje zahtijeva brz i radikalan rez da bi se spriječilo potpuno propadanje ergele. Apelujemo na sve strane i voljni smo da sarađujemo sa svima koji su spremni da pomognu i učinit ćemo sve što možemo u najboljem interesu ergele", kazao je Puhalac.

Portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Aleksandar Macanović je istakao da je to ministarstvo, nakon informacija koje su dobili od pojedinaca i medija, formiralo ekspertski tim koji je,  s pomoćnikom ministra Zoranom Maletićem na čelu, nedavno posjetio ergelu Borike.

Kako je rekao, stručna komisija utvrdila je stanje ergele, između ostalog, broj konja, njihovo zdravlje i rasnu pripadnost, nakon čega će biti napravljen zvanični izvještaj.

"Nakon što izvještaj bude završen, Ministarstvo će poduzeti mjere u smislu egzistencijalne i biološke zaštite bosanskog brdskog konja, pritom imajući u vidu da je ergela trenutno u privatnom vlasništvu", pojasnio je Macanović, dodajući da će izvještaj, najvjerovatnije, biti završen tokom naredne sedmice.

Naglasio je da će Ministarstvo učiniti sve da bi se sačuvala autohtona rasa bosanskog brdskog konja, a kako i na koji način, kaže, o tome odluku može donijeti samo Vlada RS-a.

U međuvremenu, Konjički klub "Pegasos" iz Sarajeva pokrenuo je online peticiju da bi alarmirali nadležne institucije i podstakli ih da poduzmu odgovarajuće mjere.

U razgovoru za Fenu, Emin Muratović iz Konjičkog kluba "Pegasos" naveo je neke od razloga koji su ih podstakli da pokrenu tu peticiju. Između ostalih to je i činjenica da u njihovom konjičkom klubu od 12 konja, njih osam-devet djelimično ili u potpunosti potječu s ergele Borike, što znači da su potomci bosanskog brdskog konja ili druge autohtone pasmine, boričkog arapskog konja.

"Drugi razlog zbog kojeg smo pokrenuli peticiju je patriotizam, imajući u vidu da se radi o autohtonim pasminama s tog područja", ističe.

Tačan broj prikupljenih potpisa Muratović nije poznat, jer, kaže, u jednom danu nekoliko stotina ljudi na Facebook profilima postavlja informaciju o toj peticiji.

"Nažalost, bojim se da će ova inicijativa, kao i brojne druge, završiti samo na papiru", istakao je Muratović.

Podsjetio je da se radi o selektivnom uzgoju bosanskog brdskog konja koji je aktuelan još od 1880. godine kada su austrougarske vlasti odlučile da, uvidjevši kvalitet te pasmine, naprave ergelu i postave ustrojsto u bosanskohercegovačkom konjarstvu.

To ustrojsto zadržano je više od 120 godina, međutim, nebriga vlasti i politička situacija u BiH, kaže Muratović, doveli su do trenutnog lošeg stanja.

Dok alarmantna situacija na ergeli Borike ne bude trajno riješena, u međuvremenu su, kako je rekao, ponuđena neka privremena rješenja.

"Ergela Vučijak iz Prnjavora ponudila je smještaj i brigu tokom zime za boričke konje koji sada slobodno lutaju po pašnjacima. Također, veliki broj pojedinaca htjelo je privatno da smjesti nekoliko konja", ispričao je Muratović.

Zaključio je da je, ukoliko se želi sačuvati potencijalni materijal za buduće konjogojstvo u BiH, država  je ta koja treba reagirati, jer jedino ona ima dovoljno sredstava i može naći trajno rješenje.

Poznatu ergelu, nakon što su primili više prijava, posjetili su i članovi komisije Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja, voditelj uzgajivačkog programa Udruženja Matjaž Mesarić, predsjednik Udruženja Anton Dolinšek i predsjednik Upravnog odbora Enver Žiga, koji su također utvrdili loše stanje na ergeli koja je nekada bila ponos bivše Jugoslavije.

Po nekim informacijama, od jeseni prošle godine prodato je oko 75 grla konja. Izvjestan broj konja te plemenite pasmine prodat je klaonicama, a neki su prodavani pojedincima po vrlo niskim cijenama.

Ergela Borike nalazi se 18 kilometara sjeveroistočno od Rogatice, na Boričkoj visoravni, 1.100 metara nadmorske visine,  smještenoj između kanjona Drine, Sjemeča, Devetaka i Bokšanice.

Još 1893. godine na Borikama je osnovana ergela za uzgoj arapske, a kasnije bosanskobrdske pasmine konja, jedina ove vrste na Balkanu. Prvobitni cilj je bio da se planskim odabirom dobije krupniji, masivniji brdski konj s krupnijim vratom i vojsci potrebnim osobinama, a za to je bio potreban arapski konj kao oplemenjivač.

Za ostvarivanje takvog cilja Austrougarska nije štedjela ni novca ni stručnjaka. Iz ovog kraja u narodni uzgoj, ali i za privredu, vojsku i druge potrebe, dolaze visokorasni konji po kojima je BiH postala poznata, ne samo u regionu nego i u Evropi.