Investicije u proizvodnju jedine koje mogu pomoći razvoju zemlje

Cilj reformi koje BiH bude provodila mora biti poboljšanje životnog standard građana, a ne samo forma koju je potrebno ispuniti za u cilju europskih integracija, kaže  Dan Bucșa, vodeći economist UniCredit bank AG za Centralnoistočnu Europu.

‘’Važno je da reforme koje budete radili ne budu samo na papiru nego da se ide dublje i da se vidi način na koji se može poboljšati životni standard’’, navode je on govoreći na gosišnjoj konferenciji FinConf održanoj u Sarajevu. 

Ono što je također bitno, smatra on, je da se privuku strani investitori u zemlju. Statistika pokazuje da je visina stranih investicije korelativna sa proaktivnosti radne snage i izvozom.

U BiH je edukacija kadra koji je na tržištu rada nešto na što se stalno žale strani investitori u BiH i tu se, navodi, treba aktivnije raditi na prekvalifikaciji i dodatnoj oedukaciji radne snage.

Bilo bi dobro slijediti primjer zemalja kao što su Slovačka i Mađarska koje su privukle investicije koje idu za jeftinom radnom snagom i niskim plaćama.

''Čak i da vam takav investitor bude par godina u zemlji on će obučiti kadar i na taj način ćete moći privuči investicije koje imaju dodanu vrijednost. Sve zemlje koje su uspješne u proizvodnji kao što je Slovačka, Mađarska, Češka počele sa proizvodnim pogonima za proizvodnju autodijelova, pa je nakon nekog vremena počela i proizvodnja čitavih automobila. Sada neki od najvećih proizvođača automobila tamo imaju svoje proizvodne pogone'', navodi on. 

Kad gledamo strane investicije problem je njihova kvaliteta i struktura. Naime, većina investicije u BiH je u infrastruktru što, prema riječima Bucsa, nije produktivno.

''Trebate strane investicije koje će ići u proizvodne kapacitete. To može značajno popraviti ekonomsku sliku zemlje i pomoći razvoju'', naveo je on, 

Što se tiče načina na koji se može popraviti poslovanje zemlje kaže da su Svjetska banka, IMF već ukazali na kojim oblastima se treba značajnije raditi.

Prema izvještaju Doing Business u BiH je veliki problem pokretanje poslovanja, dobivanje građevinskih dozvola, pristup električnoj energiji, kvalitetu infrastrukture i sl. Ovo treba unaprijediti kako bi privukli investicije, smatra on.

Govoreći o otvaranju granica za radnu snagu kaže da trebamo biti pažljivi što želimo je od trenutka kada se otvore granice za radnu snagu dosta ljudi će otići. Rješenje za to bi bilo da se osiguranju poslovi u zemlji kako bi ostali. Ipak, iskustvo u drugim zemljama srednje I istočne Europe pokazuju da kada zemlje dostignu određeni napredak I životni standard ljudi koji su otišli ponovno se vraćaju.  

''Recimo u Češkoj i Poljskoj sada dolazi do obrnute migracije. Ljudi se vraćaju jer misle im se sada više pruža u ovim državama od recimo Velike Britanije ili nekih drugih zemalja Zapadne Europe. Ipak, taj preokret je bilo potrebno 14 godina. Taj proces može biti i kraći ovisno o tome da li se zemlja potrudila da im omogući da da novac mogu zaraditi u svojoj zemlji. U tom slučaju će nostalgija uvijek prevladati. Što se tiče BiH novac koji dolazi iz dijaspore je ogroman u odnosu na druge zemlje i oni koji su u inozemstvu šalju novac i obično grade kuće ovdje što znači da se u jednom trenutku žele vratiti. To treba iskoristiti'', smatra on.