Povećana proizvodnja u mljekarskom sektoru uprkos poteškoćama

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Povećana proizvodnja u mljekarskom sektoru uprkos poteškoćama

Iako se mljekari u RS žale na najtežu situaciju u ovom sektoru u zadnjih 20 godina iz Ministarstva poljoprivrede RS navode da je u prošloj godini povećana proizvodnja mlijeka.

30.01.2017. 09:26 / Izvor: Nezavisne novine

Iako se mljekari u RS žale na najtežu situaciju u ovom sektoru u zadnjih 20 godina i smanjenje broja farmi, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS navode da je u prošloj godini povećana proizvodnja mlijeka.

Naime, Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, kaže da dosta ljudi odustaje od bavljenja mljekarstvom, koje on naziva "rudarstvo u poljoprivredi".

"U RS je 1996. godine bilo 17.696 mljekarskih proizvođača, a sada ih ima svega 4.300. Samo prošle godine RS je izgubila 1.000 mljekara, od čega je 200 srednjih farmi od 11 do 50 krava", rekao je Usorac. On predviđa da, ako se nastavi ovaj trend, u naredne tri godine u RS će se ugasiti mljekarska proizvodnja.

"Naši političari kažu da su državne subvencije za mlijeko velike. Međutim niko od njih nije prešao da se bavi ovom djelatnošću. EU, posebno Hrvatska iz koje BiH uvozi mlijeko izdvaja ogroman novac za subvencije svojih mljekara i mi ne možemo da se izborimo s tom konkurencijom", rekao je Usorac, koji smatra da su kriteriji za dobijanje novca iz evropskih fondova strogi i da se bh. mljekari ne mogu uzdati u dobijanje tih sredstava.

Međutim, Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da je prema podacima Agencije za agrarna plaćanja RS u prošloj godini u otkupu mlijeka učestvovalo 5.800 gazdinstava.

"U toku svakog mjeseca aktivno u otkupu učestvuje oko 4.500 gazdinstava. Neka imaju mjesečni kontinuitet, a neka nemaju", rekao je Macanović, demantujući podatke koje je iznio Usorac, odnosno da nije tačno da je prošle godine ugašeno 1.000 farmi, jer je 2015. godine aktivno u otkupu učestvovalo oko 4.700 farmi ili 200 više nego prošle godine. Macanović navodi da je u toku 12 mjeseci otkupljeno 103.517.397 litara mlijeka, što je za 360.000 litara više u odnosu na prethodnu godinu.

"Dakle, imamo veću proizvodnju mlijeka, što je direktna posljedica ulaganja u mljekarski sektor i podrške razvoju proizvodnje mlijeka, koje provodi Ministarstvo", naglasio je Macanović.

Govoreći o trendu smanjenja broja proizvođača mlijeka u RS od 1996. godine do danas, Macanović ističe da je on prouzrokovan prestrukturiranjem proizvodnje na seoskim domaćinstvima, demografskim migracijama, a u posljednjih 10 godina izraženo je ukrupnjavanje farmi, odnosno povećanje proizvodnje mlijeka po farmi, što je prema njegovom mišljenju pozitivan korak u mljekarskom sektoru. Pored toga, neki bh. proizvođači mlijeka smatraju da je situacija u mljekarskom sektoru još teža u FBiH nego u RS. 

"U FBiH se poljoprivredna proizvodnja uništava institucionalno. Proizvodi se manje mlijeka od onoga što prikazuju zvanične institucije. U posljednjih četiri-pet godina znatno je smanjena proizvodnja mlijeka", rekao je Dževad Kovač, predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza "Tor" iz Mostara. Kovač kaže da je na području FBiH za godinu dana zatvoreno oko 200 farmi, što dovoljno govori o situaciji u mljekarskom sektoru.

On ne očekuje podsticaje iz evropskih fondova, jer je, kako kaže, uvjeren da stranci nemaju povjerenje u bh. institucije i jedina sredstva koja se mogu očekivati iz EU fondova su ona direktno dogovorena između poljoprivrednika i stranih predstavnika. Kovač dodaje da se domaći proizvođači mlijeka ne mogu izboriti sa konkurencijom iz uvoza, a država ne čini dovoljno da pojača veterinarske kontrole na granicama.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti