Drvoprerada u RS: Glavni problem proizvođača nedostatak sirovine

02.05.2017. 13:43 / Izvor: Akta.ba
Drvoprerada u RS: Glavni problem proizvođača nedostatak sirovine

Kako bi se uredila ova oblast potreban je zakon o drvopreradi koji će zakonski regulirati ovu oblast i onda neće biti potrebe za kriterijima jer je to nešto što je početna faza.

Iako jedan od najvećih izvoznika u RS oblast drvoprerade se susreće s brojnim problemima. Jedan od najvećih je nepredvidivost isporuke sirovina od Šuma RS te samim tim nemogućnost planiranja vlastite proizvodnje, što je problem osobito izvoznih kompanija, koje moraju znati mogućnosti svoje isporuka prema stranim kupcima.

O važnosti ove oblasti pokazuje podatak da je u njoj zaposleno 5.000 radnika u  RS-u i ona čini 17,2 izvoza ovog eniteta. Brojke se još veće jer u ovaj iznos nije uračunat izvoz neprerađenog drvnog sortimenta nego samo izvoz proizvoda od drveta i namještaja.

Milan Kovač, zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a koji iza sebe ima značajno iskustvo u drvopreradi, kaže da je problem što je čitava oblast neueđena te da to ima utjecaj na odnose na tržištu.

Kako bi se uredila ova oblast potreban je, smatra on. zakon o drvopreradi koji će regulirati ovu oblast.

''Kada se trudite da uredite oblast neće se događati da postoji nedostatak sirovine. Moramo biti svjesni da je drvna industrija jedna od grana koja omogućava masovno zapošljavanje i ako nemate razvijenu istu onda će se to uzrokovati probleme u segmentu zapošljavanja'', navodi Kovač.

Dodaje da se već deset godina bore da se dođe do nekih parametara koji će biti validni i na bazi čega će se vrednovati i vršiti raspodjela sortimenata.

Navodi također da je potrebno odrediti poziciju Šuma RS, koji ima monopolski položaj na tržištu, naspram privatnog sektora.

Naime, problem je, navodi, što Šume ne posluju po principu tržišne ekonomije te da prerađivači ne mogu utjecati ni na kvalitetu, cijenu, niti na rokove isporuke kao ni na svoju egzistenciju na način da mogu dogovarati poslove dugoročno i sebi osigurati proces proizvodnje i viši stupanj prerade. Dodaje da bi se svi problemi trebali riješiti donošenjem zakona koji će urediti oblast drvoprerade.

Sanja Jungić, direktorica kompanije ENSA iz Srbca, kaže da je jedan od njihovih problema upravo nedostatak sirovine za proizvodnju peleta.

Naime, ova kompanija svu svoju proizvodnju izvozi na tržište EU, te iako im je u početku plan bio povećanje kapaciteta proizvodnje, kako se suočavaju sa problemom nedostatka sirovine morali su se zadržati na 18.000 tona godišnje i smanjiti broj radnika.

Dodaje da nije lako izvoziti neki proizvod na tržište EU te da su oni jedna od prvih kompanija koje su uvele certifikat za kvalitetu, te da im u ugovoranju poslova sa partnerima vani treba predvidivost isporuke sirovine.

''Mora postojati konkretan plan i studije o tome koliko je konkretna iskoristivost postojeće sirovine i plan njene raspodjele.Također, ne mogu nicati kompanije i toplane kojima će trebati ova sirovina ako će jedna grana dovesti do ugrožavanja druge'', navela je ona.

Risto Marić, direktor Šuma RS, kaže da su kapaciteti Šuma RS ograničeni i da oni čine oko 2 milijuna kubika sortimenta te da svi proizvođači moraju razmišljati o tome kada odluče pokretati proizvodnju u oblasti drvoprerade. Napominje da taj iznos varira od vremenskih uvjeta i drugih faktora.

Goran Zubić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva RS i inženjer šumarstva, kaže da se unatoč ograničenosti postojeća baza sortimenta može povećati.

''Ne na način da se siječe više nego da unaprijedimo stanje našeg fonda metodama koje su već poznate. Neke od tih metoda su povećanje zalihe visokih šuma čime bi se povećao prirast. Tu su također pošumljavanje, prevođenje degradiranih šuma u visoke šume, unaprijeđenje visokih šuma mjerama njege i zaštite što bi dalo dugoročne efekte kao što su povećanje bazne sirovine'', naveo je Zubić.

Podsjetimo i to da su to sve aktivnosti u opisu poslova Šuma RS-a.

 D.K.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti