zatvor

Foto: Ilustracija

02.03.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Nezavisne novine

RAD U JAVNOM INTERESU

U Republici Srpskoj pet mjeseci bez mogućnosti otkupa kazne zatvora do godinu dana

U Republici Srpskoj od oktobra 2025. nije moguće zamijeniti kaznu zatvora do godinu dana novčanom, nakon odluke Ustavnog suda RS.

U Republici Srpskoj već pet mjeseci ne postoji mogućnost da se izrečena kazna zatvora zamijeni novčanom, odnosno da se kazna otkupi. Do kraja septembra 2025. godine ta opcija je bila dostupna osuđenima na kaznu do jedne godine zatvora, ali je ukinuta nakon odluke Ustavni sud Republike Srpske.

Ustavni sud RS proglasio neustavnom automatsku zamjenu kazne

Odlukom od 24. septembra 2025. godine, Ustavni sud Republike Srpske ocijenio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je bilo propisano da se kazna zatvora do jedne godine, na zahtjev osuđenog, automatski preinačava u novčanu kaznu.

"Od objavljivanja te odluke, odnosno od 1. oktobra 2025. godine, kaznu zatvora koja ne prelazi jednu godinu nije moguće zamijeniti novčanom kaznom", rečeno je za "Nezavisne novine" iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

Zbog čega je odredba ocijenjena neustavnom

Sporna norma, član 46a stav 3 Krivičnog zakonika, predviđala je da se kazna zatvora do godinu dana, na zahtjev osuđenog, zamjenjuje novčanom kaznom, pri čemu je svaki dan zatvora bio vrednovan sa 100 konvertibilnih maraka.

Iz obrazloženja odluke Ustavnog suda proizlazi da je takvo rješenje dovodilo do neravnopravnosti, jer su u povoljnijem položaju bili osuđenici koji raspolažu većim finansijskim sredstvima. Sudije koje su izricale presude, prema toj odredbi, nisu imale diskreciono pravo da odlučuju ko će kaznu izdržavati u zatvoru, a ko će je moći platiti.

NSRS usvojila izmjene, ali nisu stupile na snagu

Nakon što je Ustavni sud osporio navedenu odredbu, Narodna skupština Republike Srpske je sredinom decembra 2025. godine usvojila izmjene Krivičnog zakonika. Tim izmjenama predviđeno je da sud u svakom pojedinačnom slučaju odlučuje o eventualnoj zamjeni kazne, kao i da se, osim novčane kazne, uvede i mogućnost zamjene kaznom rada u javnom interesu.

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je tada, tokom obraćanja poslanicima, da se novim prijedlogom kazna zatvora može zamijeniti novčanom ili kaznom rada u javnom interesu, ali samo ako to sud odobri.

Naglasio je i da će na ovaj način biti ojačano načelo jednakosti i da građani koji nemaju novac neće biti u nepovoljnijem položaju, jer će imati mogućnost rada u javnom interesu.

"Zamjena kazne nije dozvoljena za najteža krivična djela. To su djela protiv djece, djela seksualnog nasilja, djela trgovine ljudima, djela terorizma, djela protiv ustavnog uređenja. Također, ovdje smo predvidjeli da zamjena kazne nije moguća za povratnike", naglasio je Selak.

Ipak, Ana Trišić Babić, tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske, u januaru je zatražila od Narodne skupštine Republike Srpske da ponovo razmotri više zakona, među kojima i Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, navodeći potrebu za dodatnim konsultacijama i unapređenjem rješenja. Do danas te izmjene nisu stupile na snagu.

"Ukaz o proglašenju zakona još nije potpisan jer je zatraženo dodatno usaglašavanje i puštanje u proceduru. Shodno tome, očekuje se nastavak zakonodavne procedure propisane Ustavom Republike Srpske i Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srpske", rečeno je za iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

Advokat iz Banjaluke Marko Mikeš smatra da bi trebalo što prije ponovo omogućiti zamjenu kazne zatvora do godinu dana novčanom kaznom.

"Zatvorske ustanove bi, ako se to ne dogodi, bile pune ljudi koji su osuđeni za blaža krivična djela, na, primjera radi, zatvorsku kaznu od tri do šest mjeseci. Ta osuđena lica bi pala na državni trošak bez bilo kakve potrebe. A sa otkupom kazne, postiže se svrha kažnjavanja i ujedno se popunjava državni budžet", ističe Mikeš u izjavi za "Nezavisne novine".

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI