Pokrenuti proceduru naplate naknada za koncesije u Federaciji

Unatoč milionskoj šteti koju trpi budžet FBiH, federalna Vlada nije uradila ništa da bi realizirala zaključak Parlamenta FBiH koji je tražio da se u oblasti dodjele koncesija konačno uvede red.

aime, parlamentarci su Vladi FBiH i Komisiji za koncesije FBiH postavili rok da do kraja prošle godine raskinu sve ugovore o korištenju prirodnih dobara koji nisu usklađeni sa Zakonom o koncesijama. Od Vlade je tad zatraženo i da u saradnji sa Komisijom za koncesije FBiH pokrene proceduru naplate obaveza koje po ovom osnovu veliki broj firmi ima iz prethodnih godina. Ništa od ovoga, međutim, nije urađeno.

Predsjednik Komisije za koncesije FBiH Šefik Koričić kaže da ugovore nije bilo moguće raskinuti jer nikada nisu ni sklopljeni.

Naime, Zakonom o koncesijama bilo je predviđeno da u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu resorna ministarstva sa svim postojećim korisnicima prirodnih dobara zaključe ugovore na pet godina. To je trebalo uraditi još početkom 2003. godine, ali do danas nije sklopljen ni jedan! U međuvremenu je istekao i prelazni period od pet godina, pa Koričić kaže da je sada jedino rješenje izmjena Zakona.

O ovom stavu Komisije za koncesije, kao i o tome da ministarstva nisu uradila ništa da sklope propisane ugovore, Predstavnički dom Parlamenta FBiH zvanično je informiran još 11. januara ove godine, ali ni parlamentarci od tada uopće nisu reagirali, pokazavši koliko i sami drže do vlastitih zaključaka.

Koričić kaže da je Vlada FBiH ranije ipak donijela jednu odluku kojom je naloženo pokretanje procedure sklapanja ugovora za korisnike takozvanog cestovnog pojasa, odnosno benzinske pumpe, restorane i tržne centre. Ugovore bi trebalo sklopiti Ministarstvo trgovine.

Još uvijek se, kaže Korčić, prikupljaju podaci o tačnom broju ovih objekata i svi oni, bez obzira kada se sklopi ugovor o koncesiji, naknadu će morati platiti za cijelu ovu godinu. O kojem novcu se radi, govori podatak da bi samo vlasnici oko 700 benzinskih pumpi u FBiH, trebali platiti najmanje 60 miliona KM koncesionih naknada godišnje.

S obzirom da su se ove naknade trebale plaćati već godinama, jasno je da je budžet, zbog čistog nerada federalnih ministara koji su prema zakonu morali sklopiti ugovore, ali to nikada nisu uradili, oštećen za stotine miliona maraka.

Energetika i komunikacije

Razmjere štete koju godinama trpi budžet FBiH ilustrira i podatak da ni jedna hidro i termoelektrana u FBiH, aerodromi u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, te BH Telekom i HT Mostar ne plaćaju koncesionu naknadu za korištenje prirodnih dobara i prava da pružaju usluge od općeg interesa. Samo po ovom osnovu budžet je godišnje oštečen za 110 miliona maraka.