BiH ima veliki potencijal u biomasi i solarnoj energiji, ali ga ne koristi

BiH ima veliki potencijal u geotermalnoj energiji, biomasi, solarnoj i energiji vjetra, ali problem je što se oni ne koriste dovoljno, istaknuto je na jučerašnjem savjetovanju o obnovljivim izvorima energije koje održava u organizaciji konzultantske kompanije CETEOR.

Ismet Salihović, voditelj odjela za obnovljive izvore energije nevladine organizacije CRP iz Tuzle, navodi da njihovo iskustvo pokazuje da sa malo znanja može postići održivi razvoj. Naime, oni su kao nevladina organizacija radili edukaciju osoba sa invaliditetom kako da naprave solarne kolektore i sve što su izradili postavljeno je na javnim institucijama. Navodi da je u Tuzli prepoznat solarni potencijal te da neki od javnih objekata već imaju solarne kolektore na svojim krovovima.

Sanela Klarić, profesorica arhitekture na Burch Univerziteta i predsjednica Green Councila, kaže da se bavila izučavanjem naših tradicionalnih građevinskih materijala te da se pokazalo da su naši stari gradili energetski efikasne objekte. Iz tog razloga je navodi, zajedno sa svojim studentima odlučila izgraditi ogledni paviljon koji je napravljen upravo od tih domaćih materijala  kao što je ovčija vuna, slama, drvo, glina. To je bio pilot projekt o novim načinima primjene tradicionalnih materijala i potencijala koji imaju ti lokalni materijali koji se od davnina koristili kod nas.

''Mi smo prva generacija čija su djeca bolesnija od nas. Imaju probleme sa kožom, alergije...Kako 90 posto vremena provodimo u zatvorenom jako je bitno kakve materijale ugrađujemo u naše kuće'', kazala je Klarić.

Miroslav Nikolić, voditelj razvoja za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost Elektroprivrede HZ HB, kaže da su oni kada su krenuli sa aktivnostima oko izgradnje vjetrolektrane Mesihovina kod Tomislavgrada, negdje prije osam godina, prilikom prezentacije tamnošnjem stanovništvu predlagali da projekt bude u zajedničkom vlasništvu sa građanima i zainteresiranim kompanijama. Nažalost, kaže, za to nisu stvorene zakonske mogućnosti.

Dražen Maksimović, direktor kompanije Eneco iz Bijeljine, koji se bavi proizvodnjom toplotnih pumpi, kaže da BiH ima ogroman geotermalni potencijal te da bi njihovim korištenjem mogla uštedjeti nekoliko stotina milijuna KM godišnje.

To su u Bijeljini prepoznali pa kaže da sada veliki broj javnih institucija ima toplotne pumpe i koristi ovu energiju. Ističe da je geotermalna energija najjefitnija te da se investicija isplati za godinu-dvije dana.

Nijaz Delelić, profesor na Strojarskom fakultetu u Sarajevu, kaže da su toplotne pumpe zanemarene u BiH iako bi mogle biti interesantne za naše tržište jer bi ovaj potencijal mogli iskoristiti za potrebe grijanja i hlađenja, a pri tome bi nam toplotni kilovat sat bio jefiniji nego sada kada se zasniva na uvoznom lož ulju i drugim uvoznim energetnima.

Miroslav Stipović, ekspert za biomasu, kaže da je potencijal biomase prepoznat u BiH u posljednjim nekoliko godina te da je proizvodnja ovog energetna otišla u nebo. Danas u BiH imamo 6 tvornica kotlova za pelet koje su prošle godine imali 77 milijuna KM prometa te 17 milijuna KM dobiti kao i 40-tak tvornica peleta.

Navodi da je biomasa naš domaći proizvod i svaka tona koja se spali zamijeni 500 litara lož ulja koje uvozimo.

"Druga stvar to je lokalni energent u koji ne treba puno uložiti energije. Mislim da bolje od toga nemamo", navodi on.

Dodaje da je najveći problem kod nas je što ne siječemo dovoljno šume. Zbog svega toga desetak dvrnih kompanija uvozi pedeset posto drva koja ima trebaju za proizvodnju.

''Možemo posjeći dva i pol više puta šume i to na održiv način nego što to sada činimo. Problem je jer šumarije ne ulažu u šumsku infrastruktutru kako bi mogli doći do kvalitetnih drva'', navodi Stipović.

D.K.