Na listi ukradenih umjetnina 109 djela iz BiH vrijednih preko milion KM

Centar protiv krijumčarenja umjetnina organizator je konferencije na kojoj je prvi put razmatrana problematika ilegalne trgovine umjetninama u Bosni i Hercegovini. Cilj je razmjena iskustava, definisanje ciljeva daljeg djelovanja kao i sagledavanje trenutnog stanja, posebno u oblasti zakonske legislative. Prema podacima Interpola 6,3 posto ukupne ilegalne trgovine umjetničkim djelima na svijetu odvija se na prostoru jugoistočne Evrope.

Edhem Mulabdić 1992. protjeran je iz rodnog Bosanskog Novog. U svom stanu ostavio je vrijedna umjetnička djela. Stan mu je čuvao komšija, koji je 1993. godine odselio u Novi Sad. Sa sobom je odnio i privatnu kolekciju, koju je Mulabdić počeo formirati 1977. godine. Među otuđenim djelima su i četiri koja su proglašena Nacionalnim spomenikom BiH. Ta djela se, kaže Mulabdić, nalaze kod privatnog kolekcionara Đure Popovića u Novom Sadu i proglašena su Nacionalnim spomenikom Srbije.

"Institucionalno, faktički, sve je urađeno i djela su na listi u Lionu. Interpol iz Sarajeva poslao je upitnik u Beograd i to tako stoji", kazao je Mulabdić.

Centar protiv krijumčarenja umjetnina iz Tuzle objavio je bazu podataka o ukradenim umjetninama iz Bosne i Hercegovine. Na tom spisku se nalazi 109 djela među kojim su četiri slike iz lične kolekcije Envera Mulabdića. Na Interpolovoj stranici Bosna i Hercegovina traga se za 27 umjetnina, a prema podacima ove organizacije 6,3 posto ukupne ilegalne trgovine umjetničkim djelima na svijetu odvija se na prostoru jugoistočne Evrope.

"Rade se edukacije za sudije i tužioce, sa policijom i sigurno je da će uslijediti neke nove aktivnosti po tom pitanju jer je ovo vrlo bitna tema. Bosna i Hercegovina, osim što ima svoje unutrašnje probleme po ovom pitanju, koristi se također i kao tranzit i prostor koji je pogodan za krijumčarenje", ističe Dženan Jusufović, predsjednik Centra protiv krijumčarenja umjetninama.

Doskoro krađa umjetničkih djela iz privatnih kolekcija, ali i iz zvaničnih institucija koje se bave očuvanjem kulturnog identiteta građana BiH, nije smatrana ozbiljnim krivičnim djelom. U BiH na različitim nivoima postoje i različiti propisi, koji treba da se usklade. Eksperti se slažu da je se za uspješnu brotiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima potrebno ustrojiti preciznu bazu podataka, odnosno registar kulturno-umjetničkih dijela koja predsatvljaju kulturnu baštinu, čiji je veliki dio otuđen.

"Pored toga, potrebno je unaprijediti pravni okvir", kazao je direktor Centra za edukaciju sudija i javnih tužilaca entitet RS Tomislav Čavić.

Novčana vrijednost umjetničkih djela koja su ukradena iz BiH je ogromna. Ipak najveću štetu imaju građani BiH koji su ostali bez umjetnina koje su nacionalno blago, ali su i dio kulturnog identiteta BiH.