U Bosni i Hercegovini mnogi privredni procesi mogu biti brži, međutim politika je glavna kočnica i ključni problem svih privrednih kretanja u državi. Ona je ušla u svaku poru našeg života, a privrednici koji su nosioci razvoja i koji finasiraju ogrnomni državni sektor bivaju obučeni u ludačke košulje, te tako svezanih ruku ne mogu ništa učiniti.
Veliki problem stara i veliki broj fiskalnih i parafiskalnih nameta, odlazak radne snage, te je i stav privrednika jasan da BiH treba restrukturiranje javnog sektora.
REFORME
U BiH postoje određeni pomaci, međutim još puno se mora raditi na zaposlenim prevenstveno u javnom sektoru koji često i ne znaju ponuditi adekvatan odgovor privrednicima.
Da je to zaista tako potvrdio je iz svog iskustva Dalibor Tomaš, savjetnik premijera Vlade Republike Srpske koji smatra kako reforme idu sporo, ali postoji prostor za optimizam.
Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković smatra kako pored ogromnih fiskalnih i parafiskalnih nameta u BiH imamo jako lošu poslovnu klimu, imamo korumpiranu administraciju, nelojalnu konkurenciju i još puno toga.
Smatra kako bi smjena generacija na političkoj sceni mogla biti rješenje uz smanjenje javnog sektora.
Srđan Praštalo iz firme Vela Consulting kaže kako je restruktuiranje javnog sektora težak posao, te smatra kako i poslodavci jednim dijelom snose odgovornost za odlazak radne snage.
Smatra kako treba jako puno raditi i na edukaciji državnih službenika koji su u direktnom kontaktu sa privrednicima.
.JPG)
"Poduzetništvo nije lagan posao i poduzetnik mora da ima stomak koji može da podnese sve situacije od padova do uspjeha", kaže Praštalo.
Kada bismo dali državu na upravljanje realnom sektoru u državi bi sve bilo optimalno, mišljenje je savjetnika u Vladi Federacije BiH, Gorana Miraščića.
On navodi kako nije ispunjeno glavno strateško opredjeljenje u okviru Reformske agende koje bi olakšale rad poslodavcima, odnosno nije sniženo poresko opterećenje rada.
POSLOVNI SEKTOR TREBA BOLJE USLOVE
Smatra kako investitorima i poslodavcima trebaju tri osnovna zahtjeva, a odnose se na političku stabilnost, poslovno okruženje i poreski sistem.
"Mi u BiH se moramo što više koncentrisati na naše unutrašnje stvari. Vrijeme nam je jako bitno. Izgubili smo puno vremena i narednih šest-devet mjeseci moraju se napraviti reforme kako bi poslodavci više zapošljavali", kazao je Miraščić, te naglasio kako imamo dovoljno mogućnosti da osiguramo bolje uslove našem poslovnom sektoru.
Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH i generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i generalni direktor Heidelberg Cement grupacije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Branimir Muidža, govoreći u okviru panel diskusije "Kako poboljšati poslovno okruženje – dijalog donosilaca odluka i privrednika" koja je održana u okviru Poslovnog foruma menadžera u Bijeljini kazao je kako vjeruje da bi se primjenom preporukama iz Bijele knjige povećao BDP za 2-3posto, a strani investitori uložili bi od devet do 12 milijardi maraka.
Isto tako navodi da je upitno koliko ljudi u javnim institucijama znaju pročitati šta tamo piše.
"Ljude je više strah birokrata, poreznika, nego rata", rekao je Muidža, naglašavajući kako bi bilo sve puno efikasnije ukoliko bi javni sektor bio plaćen po učinku.
E. Ko.
