Hidroenergetski potencijal BiH i dalje nedovoljno iskorišten

4. Internacionalna konferencija o Hidroenergetskom razvoj Bosne i Hercegovine održana je u okviru drugog dana međunarodnog sajmsko-kongresnog događaja Renexpo® BiH 2017.

Bosna i Hercegovina se suočava sa ubrzanim razvojem hidroenergetskog sektora, i porastom broja malih hidroelektrana. Sve veći broj postrojenja, i izdatih dozvola za izgradnju, izazivaju veliko interesovanje za tržište.

Hidroenergetski potencijal je procjenjen na 6.000 MW, a svega 35 posto se koristi u proizvodnji energije.

Ove činjenice čine bosanskohercegovačko tržište kao veoma pogodno za ulaganja, kao i za plasiranje tehnoloških riješenja i opreme.

Hajrudin Džafo, rukovodilac razvoja projekata malih hidroelektrana pri JP Elektroprivreda, kao moderator ovog panela, prisutnima je kazao da su jasni pokazatelji da BiH sa svojim hidropotencijalom ima velike šanse za privlačenjem investitora, time za jačanje privrede i ekonomije, ali da se mora pažljivo koristiti.

U skladu sa zahtjevima zaštite prirode i resursa, kao i sa potrebom da se postojeće procedure izdavanja dozvola i donošenja odluka pojednostave, GIZ BH, u okviru projekta Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH, zajedno sa inostranim i lokalnim partnerima, razvija projekat sa ciljem uspostavljanja strateškog planiranja u sektoru. Izrada kataloga  jedinstvenih kriterija za procjenu održivog razvoja hidroelektrana je prvi korak u uspostavljanju strategije, kojim će se riješiti trenutne prepreke.

Ovo je  jedan korak za unaprjeđenje okvira, i sigurnosti investicija u Bosni i Hercegovini.

Na panelu su svoja iskustva kroz izgradnju, projektovanje ali i realizaciju  predstavile kompanije iz BiH ali i regiona. Predstavljeni su potencijali za buduće investitore ali i oni negativni pokazatelji koji su uzrokovani izgradnjom MHE.

Amir Kazić, iz Agencija za unapređenje stranih investicija - FIPA govorio je o potencijalu Bosne i Hercegovine i razlozima zašto je dobro ulagati u energetski sektor zemlje i zbog čega on treba da bude jedan od načina privlačenja dobre ekonomije.

"Razlozi zašto je dobro ulagati u energetski sektor BiH su prije svega zbog prirodnih potencijala koje imamo, zatim zbog viškova u proizvodnji el. energije, onda zbog izvoza, jer smo prvi u regionu po izvozu el. energije od 6000mg/h, tu je još razlog povljih tarifa. Mnogo je toga što je interesantno investiotorima BiH ima i najnižu inflaciju u regionu, porez na dodanu vrijednost i porezni prihod koji je najniži u regionu, a na tržištu je velik porast potražnje za el. energijom, po istraživanju Svjetske banke, pa su to sve razlozi koje trebamo iskoristit kako bi doveli investitore", kaže Kazić

Sa godišnjom potencijalnom proizvodnjom smo na osmom mjestu u Evropi.

Utvrđeno je da postoji 300mh planiranih MHE a iskoristivi potencijaln je blizu jedan megavat.

Dinamičke kvote iz obnovljivih izvora, kako Kazić kaže, a koje će se poticati po planovima 2016- 2020 godine bilo je predviđeno 90 mg u FBiH 112 mg u RS-u.

Do sada je izgrađeno 49 hidroelektrana sa kapcitetom 67,5 mg i 21 MHE u izgradnji je 9 MHE od kojih je pet dobilo dozvole. U RS-u 16 potrošača steklo finalno pravo za poticaje, 14 preliminarno.

Za poticanje daljih izgradnja u FBiH za 2018 godinu nije ostalo ništa dok u 2019 godini bit će dostupno 1.9 mg ali samo kada istekne ugovor nekom od već postojećih korisnika. Dok je u RS-u kako Kazić kaže situacija mnogo bolja i kvote su mnogo veće.

Hidroeneregtske potencijale vodotoka na prostoru Republike Srpske kroz plan, stanje i realizaciju MHE predstavio je Nenad Đukić, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske kazavši kako je dosta pozitivnih primjera ali da oni negativni više trebaju da na s brinu i da njih rješavamo.

"Mi na sve načine potenciram i insistiramo da svi oni koji na neki način pokušavaju i žele da ostvare svoje pravo na korištenje hidropotencijala da urade dobre hirdrološke analize po svim elementima, pogotovo kada su u pitanju srednje vode, ali ne samo za njih već i za sve ostale postoje načini kako da se uradi dobra hidrološka analiza koja će omogućiti ispravnu izgradnju i na kraju ostavrenje cilja. Ne smijemo dozvoliti da na određenim vodotocima, a imamo takvih primjera, nestane vode jer to je potpuna prirodna i ekološka katastrofa zato se svi uslovi moraju ispuniti", kazao je Đukić.

Istakao je da je sliv Vrbasa je jedan od najznačajnijih za sektor vodoprovrede. Duž Vrbasa i na podslivu Vrbanja ima i njaviše potencijala za izgradnju MHE. Trenutno je planirana izgradnja oko 30 novih od 1-5 mhw. 

Prof. dr Čedomir Crnogorac, sa Prirodno-matematičkog fakultet Univerziteta u Banjoj Luci kazao je da male hidroelektrane i održivi razvoj vodnih resursa u Republici Srpskoj nisu dobar pokazatelj ispravnog korištenja hidropotencijala.

"Kao Hidrolog nisam sretan izgradnjom MHE zbog rezultata koji se na kraju pokazuju. Nisam veliki optimista, jer nakon 5 do 10 pojavili su se ne tako optimistični rezultati na terenu. Činjenice su sljedeće nedostatak se vidi u cjelokupnoj administraciji od nedostatka dozvola do ne pridržavanja određenim pravilima i propisima, nema adekvatnih fizičko-geografski elementa. Kod mnogih MHE nije urađen i geološki prihvatljiv poticaj – GPP što dovodi do nestanka flore i faune. Mnogo je toga što se od samog početka ne radi dobro pa na kraju imamo samo katastrofe. Jako mali dio vode se na kraju i koristi i to ne kroz cijelu godinu nego samo kroz pojedine mjesece a večinom je to do načina gradnje i nepravilnog korištenja vodnog potencijala", kazao je Crnogorac.

Pojasnio je da na terenu stalni izvori sve češće postaju povremeni ili se u potpunosti presuše. Jedan od primjera koje je spomenuo nalazi se na području Diviča i Kruševa brda gdje se nalazi jedna od MHE na kojoj je nekada bilo devet stalnih izvora a danas su samo dva.

I.M.