Izvozom žive ribe na tržište EU dodatno bi se unaprijedio sektor ribarstva

BiH posjeduje neograničen vodeni potencijal, sa vodom I klase kvaliteta, koja je optimalna za uzgoj hladnovodnih (pastrmskih) vrsta riba, ali i za uzgoj drugih vrsta riba koje su tražene na tržištu (šaran, jegulja, tilapija i dr).

"Ribarstvo je vrlo perspektivan i jedan od najrazvijenijih sektora poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Tome u prilog ide i činjenica da je riba vodeći i najvažniji proizvod animalnog porijekla koji je dozvoljeno izvoziti na tržište Europske unije bez ikakvih carinskih opterećenja, a u okviru izvoznih kvota", kazali su za Akta.ba iz Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Razvoj ribarstva

Mrijestilišta i ribogojilišta su brojna i različitih su kapaciteta. Najznačajnije riblje vrste u sektoru akvakulture BiH su salmonidne (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka i potočna zlatovčica), ciprinidne (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), morske (lubin, orada i zubatac) i mekušci (dagnje i ostrige).

"Da bi se dalje razvijao, sektoru ribarstva je potrebna podrška nadležnih institucija u cilju stvaranja pogodnog poslovnog ambijenta za proizvođače, što se prvenstveno odnosi na investicije za modernizaciju tehnologija, uvođenje novih uzgojnih metoda, te osiguravanje povoljnih kreditnih sredstava i bespovratnih sredstava iz EU fondova. Omogućavanje izvoza žive ribe na tržište EU bi prema mišljenju domaćih proizvođača dodatno unaprijedilo sektor ribarstva. Ukoliko bi se pored smrznute, rashlađene ribe i ribljih prerađevina omogućio izvoz i žive ribe, to bi takođe bila jedna od konkretnih podrški koje država može da pruži ovom  sektoru", savjetuju iz VTK BiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2017. godini proizvedeno je 3. 036,7 t pastrmke i 467,8 t šarana, dok je ostala slatkovodna riba proizvedena u količini od 256,0 t.  Ukupna proizvodnja konzumne ribe u 2017. godini je bila manja za 17,6 posto u odnosu na 2016. godinu. Proizvodnja šarana je smanjena za 41 posto, a pastrmke za 11 posto. Međutim, ako posmatramo proizvodnju tri godine unazad, ona oscilira sa tendencijom rasta od 1 hiljade t kada je u pitanju pastrmka, a šarana za nekih 500 t.

"Prema procjenama naučnih studija, u BiH postoji oko 100 ribogojilišta za uzgoj pastrmke (od čega je 15-20 kavezni sistem uzgoja), oko 20 šaranskih ribnjaka i 2 ribogojilišta za uzgoj morske ribe i školjki. Tačne podatke o registrovanim, ali i neregistrovanim ribogojilištima, trebali bi biti dostupni u entitetskim i kantonalnim ministarstvima poljoprivrede", istakli su iz VTK BiH.

Uvoz i izvoz

Kada je u pitanju uvoz, ribu i riblje prerađevine u prošloj godini uvezli smo u vrijednosti od 32,5 miliona KM, a izvezli 30,4 miliona KM.  U BiH se riba i riblje prerađevine najviše uvoze iz Španije (35%), Francuske (13%) i Hrvatske (8%) a izvoze u Crnu Goru (24%), Rumuniju (24%), Srbiju (22%) i Francusku (14%).

Da je BiH bogata raznovrsnom ribom, govore u prilog i mnogi podaci iskusnih ribara, pa je tako početkom ovog mjeseca ulovljen šaran kapitalac težak 28,4 kilograma u Ramskom jezeru, stoji na web stranici www.bistrobih.ba namijenjoj ribolovu. Ovo je samo jedan od mnogih primjera onoga sa čime raspolažu bh. rijeke, a po starom ribičkom i sportskom pravilu ova riba je nakon vaganja i slikanja s ekipom vraćena nazad u vodu. 

M.R.R.