Meso ode, otpad ostaje

"Informacija da su ispunjeni uvjeti za izvoz pilećeg mesa je još jedna podvala od strane državnih nadležnih organa kao i proizvođača i klaoničara pilećeg mesa. Nadležni organi, proizvođači i klaoničari pilećeg mesa su odlučili da u amanet ostave sav nusproizvod životinjskog porijekla (NŽP), po obavljenom klanju, nekorektno odloženog u vrtače po BiH koji na dnevnoj bazi iznosi par stotina tona, ugrožavajući okoliš, prirodu", kazao je za Akta.ba Tomislav Grizelj iz kompanije Grizelj Sarajevo objašnjavajući da su u pitanju enormne količine otpada.

Inspekcijske kontrole

Grizelju je nejasno to kako inspekcijski organi na svim nivoima vlasti u BiH i Ured za veterinarstvo BiH prećutkuje takav akt ponašanja proizvođača i klaoničara kokošjeg mesa.

"Na žalost, identično je ponašanje i kad je u pitanju mlijeko, ostale vrste i kategorije mesa i ribe, otpad ostaje u BiH nekorektno zbrinut bez svijesti i odgovornosti za okoliš i prirodu BiH. Kupci izvan BiH dobiju ono što su naručili i platili, a što u BiH niko ne kontrolira ostale faze postupanja za dobivanje HACCP ili izvoznog certifikata to je problem BiH", objasnio je Grizelj.

Dakle, kupci izvan BiH dobiju ono što su naručili i platili, a postupak odobravanja objekata u BiH provode nadležni entitetski organi, dok kontrolu i odobravanje objekata koji svoje proizvode izvoze na tržište EU obavlja Ured za veterinarstvo BiH u saradnji sa nadležnim entitetskim organima.

"Redovnim kontrolama od strane Ureda za veterinarstvo BiH osigurava se da svi objekti koji su odobreni za izvoz svojih proizvoda na trežište EU budu u potpunosti usklađeni sa zahtjevima legislative EU, koja je u najvećoj mjeri prenesena i u BiH zakonodavstvo", kazali su iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odnosno iz Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine za Akta.ba.

Objasnili su da se odobravanjem izvoza mesa peradi na tržište EU otvara i mogućnost izvoza nusproizvoda životinjskog porijekla koji su porijeklom od peradi u zemlje EU.

"Uzimajući u obzir da prilikom klanja peradi i najveći dio nusproizvoda spada u kategoriju 3. koja ima svoju ekonomsku vrijednost, vjerujemo da će proizvođači mesa peradi iz BiH iskoristiti i ovu mogućnost izvoza", istakli su iz Ureda.

Kontrole i mjesta za odlaganje

Komentarišući problem animalnog otpada, Grizelj navodi i negativne činjenice koje su ušle u praksu i što je "krivo od početka nasađeno".

"Riješićemo, riješićemo, ali rješenje se ne vidi. Kada je bila inspekcija iz Dublina, rečeno je da će se riješiti problem otpada, ali ništa nije urađeno. Niko ne daje odgovor šta je sa 500 tona animalnog otpada koji se svaki dan baci. Da budem jasan, meni nije problem što naše meso odlazi na bilo koje tržište, samo pitam gdje su g**na? Zašto ih ostavljanje našoj djeci? S kojim pravom?", kaže Grizelj, te dodaje da su problem organi vlasti koji kompanijama dozvoljavaju takvo ponašanje.

"Ja sam reagovao bezbroj puta, ali svi su gluhi i radi se o pravim spavačima. Oni jednostavno imaju veliki pritisak od strane proizvođača", poručio je Grizelj.

Općepoznato je da u BiH još uvijek nije regulisano mjesto odlaganja animalnog otpada, te taj otpad završava pored ceste, u obližnjim rijekama ili napuštenim mjestima. Također, kazne, i kontrole za odlaganje otpada još uvijek nisu poznate, a iz Ureda za veterinarstvo ističu da je implementacija propisa i kontrola implementacije propisa iz oblasti nusproizvoda životinjskog porijekla u nadležnosti entiteskih ministarstava poljoprivrede i entitetskih inspekcijskih organa.

Dakle, BiH se i dalje suočava sa izazovima kako bi osigurala pravilno rukovanje, odlaganje i tretman životinjskog otpada i nusproizvoda. Da bi se nešto pokušalo riješiti, proveden je dvogodišnji projekat koji podržava Europska unija "Tehnička pomoć u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u Bosni i Hercegovini".

Dvogodišnji projekt

"Projekat je proveden kako bi se pružila podrška BiH u uspostavljanju sistema upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u skladu sa standardima EU, zatim smanjili rizici po zdravlje ljudi i životinja, i po životnu sredinu, te povećao ekonomski potencijal BiH", kazali su iz Press odjela Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH za Akta.ba.

Objasnili su da koristeći se pristupom harmoniziranim širom BiH, u toku projekta izrađena je Strategija za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskog otpada u Bosni i Hercegovini, a koju će odgovorne vlasti u BiH koristiti u upravljanju u ovoj značajnoj oblasti, i to kroz kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere, a izrađena je i Studija izvodljivosti koja je omogućila BiH da stvori preduslove za izvoz mesa, mesnih prerađevina i živih životinja, a omogućit će i preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u sirovine koje se mogu ponovo koristiti u različitim industrijama.

"Tokom implementacije, projekat je uzeo u obzir najbolje prakse država članica EU u ovoj izazovnoj oblasti, ali i susjednih zemalja. Kada bude uspostavljen, novi sistem će doprinijeti smanjenju troškova proizvodnje i povećanju konkurentnosti bh. proizvoda na drugim tržištima", istakli su iz Press odjela Delegacije EU dodavši da je ovaj projekt osmišljen kao odgovor na ove izazove kako bi pomogao BiH u uspostavljanju učinkovitog sistema upravljanja i time smanjio rizike po zdravlje ljudi i životinja, i životne sredine, te povećao ekonomski potencijal BiH.

U toku projekta komuniciralo se i sa proizvođačima životinjskog otpada kako bi se razmotrili i njihovi stavovi i potrebe u vezi sa mogućim sistemima upravljanja, a projekat je, kako kažu, pomogao BiH da obezbijedi tačne statističke podatke sredstvima o fondovima za životinje, što će doprinijeti podizanju svijesti i jačanju administrativnih kapaciteta.

Do sada, EU je obezbijedila oko 22 miliona eura i osigurala bolju kontrolu bolesti životinja u zemlji, veće izvozne stope kvalitetnih proizvoda životinjskog porijekla i sigurnije kontrole uvoza na granicama. Pired toga, ističu da EU ostaje posvećena daljim ulaganjima u ove oblasti kroz buduće IPA fondove.

"Trenutno u BiH nusproizvodi životinjskog porijekla tretiraju se samo kao otpad koji zahtijeva daljnje odlaganje. Ispravno tretirani obrađeni nusproizvodi životinjskog porijekla mogu se ponovo upotrijebiti i pretvoriti u proizvode za ponovnu prodaju i korištenje. Kao rezultat tog procesa, životinjski otpad može se svesti na minimum i biti potpuno siguran za odlaganje, što smanjuje i rizike po zdravlje ljudi i životinja, kao i po životnu sredinu", poručili su iz Ureda Delegacije EU, te dodali da je EU obavila dvije revizije vezane za izvoz mesa peradi i rezultati tih revizija bit će dostupni nakon ljeta.

M.R.R.