Obnovljivi izvori energije moraju biti dostupniji građanima

Drugog dana 8. Međunarodnog sajama energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije ENERGA 2018, koji je počeo jučer, održan je panel na kojem se govorilo o Obnovljivim izvorima energije OIE - postignuća i postojeće obaveze sektora obnovljivih izvora energije u BIH.

Nihad Harbaš, koordinator za obnovljive izvore energije kao uvodničar panela, kazao je da je neophodno što više razgovarati o tome gdje nas obnovljivi izvori vode i koji su to zapravo načini kako te izvore kvalitetno možemo iskoristiti, jer samo na taj način možemo postići određeni kvalitet energetskog sektora.

Svi učesnici su se složili da je neophodno usvajanje određenih legislativa i zakonskih okvira kao bi se enegetski sektor razvijao ispravno, a energije koristile na pravi način. Također, istakli su i značaj učešća lokalnih zajednica u implementaciji energetskih projekata.

PROJEKTI VIDJIVI U LOKALNIM ZAJEDNICAMA

Sanja Kapetina, stručni saradnik u MVTEO BiH, kazala je da BiH osim što mora raditi sa svojim institucijama u sprovedbi dokumenata i zakona, isto tako mora raditi sa Energetskom zajednicom za implementaciju zadatih ciljeva.

Kazala je da je Energetski sekretarijat naredio izradu studije za energetske sektore, u kojoj stoji kao preporuka, da sve zemlje koriste ciljeve koji će biti jedinstveni za sve zemlje EU, a to će sigurno stvoriti određene probleme BiH, stoga se velika pažnja treba usmjeriti ka rješavanju takvih poteškoća.

"Jako puno aktivnosti se sprovodi u enrgetskom sektoru, ali da bi se projekti adekvatno sprovodili i bili vidljivi u zajednicama, trebaju da se sprovode na lokalnom nivou kroz pilot projekte, gdje se vide koristi i dobrobiti za lokalnu zajednicu i gdje se sva zajednica može uključiti u jedan takav projekat", kazala je Kapetina.

Admir Đuliman, predstavnik OIEIEK-a kazao da u energetskom sektoru i implementaciji ovih projekata ima dobrih ali i loših pokazatelja. Spomenuo je značaj dodjele tarifnih kvota.

"Ono čime nismo zadovoljni jeste dobijanjem ugovora iz bimase. Nadam se da će uskoro biti usvojene legislative koje se tiču ovog sektora tako da ćemo o tome moći u nekom narednom periodu govoriti sa više pozitivnih podataka", kazao je Đuliman.

Nikola Dubajić, šef odsjeka za tehničke poslove u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju DERK rekao je da je trenutno u izradi i eleborat za mogućnost balansiranja u okviru elektrana u prijensonoj mreži, koja je sad 350 megavata, a koji bi trebao da bude gotov u julu mjesecu, nako čega će svi znati kako dalje rješavati pitanja vjetroelektrana.

Na ovom panelu dotakao se i obnovljivih izvora u Brčkom. 

"DERK je dao neke prijedloge i smjernice za formiranje energetskog savjeta u Brčkom, ali za sada nemamo nikakvih pozitivnih odgovora. Osnivanje sistema podticaja je taj na kojem smo htjeli raditi, ali osnivanje operatora je vrlo diskutabilno zbog male sredine. Brčko ima velike potencijale kroz biomasu i solarnu energiju ali to za sada sve stagnira", rekao je Dubajić.

Tarik Begić, pomoćnik ministra za energiju FBiH u svom izlaganju kazao je da su pojedini procesi energetskog sektora kod nas još uvijek u fazi istraživanja. 

"Ono što je poznato jeste da Energetske kvote funkcionišu i dodjeljuju se, ali ono što nije toliko zastupljeno jesu biogasna postrojenja. Po podnesenim zahtjevima, biomasa za sada nemamo neki velikih potraživanjim. Biogas kao primarno gorivo i njegovo korištenje, bilo da se koristi u proizvodnji energije i sl. još uvijek nije dovoljno iskorišteno. Čak nema ni procjene koliki su zapravo kapaciteti ovog segmenta u našoj zemlji. To treba da nam bude znak da se u ovom segmentu treba više raditi, jer jasno je da postoje kapaciteti koji se trebaju iskoristiti", rekao je Begić.

PROBLEME ZAJEDNO RJEŠAVATI

Eldar Hukić, stručni saradnik za tržište i snabdijevanje energijom u FERK-u istakao je kako investitori u ovakvim projektima imaju velike odgovornosti. 

"Kada se izdaju silne dozvole, nama kao regulatoru često dođu dokumenti koji imaju različite podatke koje mi na kraju ispravljamo. Ali u cijeli proces sprovedbe projekta se svi trebaju uključiti krenuvši od investitora, konsultanata pa do regulatora", kazao je Hukić.

Penelisti su kazali da građanska incijativa treba da bude ta koja će omogućiti sprovedbu energetskih projekata.

Fahrudin Kulić, ekspert za energetiku USAID EIA, projekt “Investiranje u sektor energije” je kazao da oni kroz svoj rad i razvoj i promovišu kogenerativnih postrojenja. 

"Mi kroz svoj rad najviše pomažemo drvoprerađivače i zajedno sa njima pokušavamo pronaći rješenja za lakše osnivanje ovakvih postrojenja. Mnogo je tu problema sa kojima se oni susreću. U dosadašnjim poticajima nema poticaja za ovakva postrojenja, a investicije su jako velike što im stvara i velike probleme. U ovaj segment se svi trebaju uključiti i shvatiti kako pojedini projekti imaju višestruke koristi", rekao je Kulić.

Naida Taso, savjetnik za projekte poticanja energije u GIZ-u, istakla je probleme u okviru MHE, kazavši kako u ovom sektoru ne postoji dijalog niti kriterija za donošenje odluka. Istakla je podatak da je preko 2000 dodijeljenih koncesija, a samo 5 posto ih je realizirano.

Panelisti su zaključili da energenata ima, kvaliteno korištenje će dovesti do uspjeha ali da obnovljivi  izvori prije svega moraju biti dostupni običnim građanima. Projekti moraju biti dostupni lokalnim zajednicama prvenstveno kroz pilot projekte.