Srbiji još 9,9 miliona eura od EU za nastavak projekta "OIE-razvoj tržišta biomase"

Predstavnici Vlade Srbije i Njemačke razvojne banke KfW potpisali su sredinom mjeseca dva ugovora u iznosu od ukupno 9,9 miliona eura bespovratnih sredstava, kojima je zaokruženo finansiranje druge faze projekta "Obnovljivi izvori energije – razvoj tržišta biomase", vrijednog ukupno 32 miliona eura.

Projekat treba da obezbijedi finansiranje izgradnje i rekonstrukcije sistema daljinskog grejanja koji zamjenjuju zagađujuća i neefikasna fosilna goriva, za ekološki prihvatljivo grijanje, za koji je do sada interes pokazalo nekoliko loklanih samouprava - Prijepolje, Majdanpek, Niš, Bajina Bašta i Rača.

U prisustvu predsjednika Vlade Srbije Miloša Vučevića i komesara EU za susjedsku politiku i proširenje Olivera Varhejija, ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i direktor Kancelarije Njemačke razvojne banke KfW u Beogradu Karsten Sandhop potpisali su u Vladi Srbije ugovor o grantu nemjenjen stručnijm uslugama, vrijedan 900.000 eura, a u vezi sa Studijom izvodljivosti za Program promocije obnoviljive energije i razvoja tržišta biomase u Srbiji.

Ministrica Đedović i ministrica za evropske integracije Tanja Miščević potpisale su sa Sandhopom i grant vrijedan devet miliona eura nemjenjen tehničkoj pomoći, a iz regionalnog programa EU za energetsku efikasnost.

Ministrica rudarstva i energetike je izjavila kako je neophodno brinuti za izvore iz kojih se dobija i električna i toplotna energija.

"Država podržava ulaganja u toplane kako bismo smanjili rasipanje energije, odnosno kako bismo povećali energetsku efikasnost, kako bismo omogućili korištenje energenata koji ne zagađuju vazduh, kao i pouzdano i kvalitetno grijanje za građane po održivim cijenama", istakla je ona.

Podestila je da je prva faza projekta "Obnovljivi izvori energije – razvoj tržišta biomase" obuhvatala opštine Priboj, Mali Zvornik, Novi Pazar i Majdanpek, koje su prebacile stisteme svog daljinskog grijanja na drvnu biomasu.

"Uloženo je ukupno 27 miliona eura kroz ovaj projekat. Nastavak ovog programa vrijedan je 32 miliona eura, a više od trećine sredstava će biti obezbijeđeno iz donacija", kazala je ona.

Đedović Handanović je zahvalila EU na donacijama i istakla da je godinama EU najvažniji trgovinski partner Srbije, ali i najveći investitor i donator.

Podsjetila je da je EU podržala izgradnju gasovoda Srbija - Bugarska, razvoj prenosne mreže, rekonstrukciju hidroelektrana, kao i olakšice za energetski ugrožene kupce.

"Kroz nastavak projekta zainteresovane lokalne samouprave će u svojim toplanama zamijeniti ugalj i mazut kao energente i obezbijediti dodatne investicije za sanaciju toplovodne mreže", kazala je Đedović Handanović.

Kao glavne koristi koje će donijeti realizacija druge faze projekta, ministrica je istakla zdravije i jeftinije grijanje za građane, smanjenje gubitaka na mreži za osam odsto, kao i smanjenje emisije ugljen-dioksida za oko 88 odsto i emisije sumpor-dioksida za 99 odsto.

Naglasila je i da će projekat obezbijediti prelazak na plaćanje potrošene toplotne energije prema potrošnji.

Đedović Handanović očekuje da će realizacija druge faze projekta početi početkom naredne godine, da bi potom za oko godinu dana stanovnici mogli da računaju na čistije grijanje.

Ministrica za evropske integracije Tanja Miščević precizirala je da se druga faza projekta odnosi na dodavanje kapaciteta postojećim toplanama i stavljanje novih kotlova u kotlarnicama.

Smatra da je najvažnije što projekta omogućava veliko poboljšanje očuvanja životne sredine kroz smanjenja emisije ugljen-dioksida i sumpor-dioksida.

"To je ono što proističe iz svih projekata koje dogovaramo sa EU i svakom pojedinačnom državom", rekla je Miščević.

Komesara EU za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varheji je kazao da je ovaj program korištenja biomase za sistem daljinskog grijanja u Srbiji otvara novo poglavlje u naporima Srbije ka energetskoj tranziciji.

"To je pokazatelj posvećenosti da se pređe sa korištenja uglja na zelenije izvore energije", kazao je on i dodao je da program podržava i sprovođenje Zelene agende u Srbiji, što će, kako je naveo, biti ključno kako bi se ispunile obaveze is Pariskog sporazuma u vezi sa klimatskim promjenama.

Istakao je da je prva faza projekta u loklanim samoupravama u kojima je sprovedena pokazala "opipljive rezultate" i da će njen nastavak omogućiti, pored ostalog, dalje smanjenje zagađenja vazduha.

Verheji je kazao da će dva potpisana ugovora o bespovrtanim sredstrvima omogućiti i bezbjednije snabdijevalje toplotnom energijom, uz obezbjeđivanje energetske nezavisnosti.

"U proteklih 10 godina EU je obezbijedila više od 600 miliona eura grantova u energetski sektor u Srbiji. Naš ekonomsko-investicioni plan je obezbijedio dovoljan paket koji može da mobiliše i do 30 milijardi eura za energetiku, što će omogućiti zelenu tranziciju, u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan", kazao je on.

Istakao je i da ostala pomoć EU energetskom sektoru u Srbiji imaju za cilj povećanje energetske bezbijednosti i energetske efikasnosti, kao i da doprinese energetskoj tranziciji i diversifkaciji izvora snabdijevanja.

Verheji je naglasio i da Srbija može i dalje da računa na podršku EU.

Ambasadorrica Njemačke u Srbiji Anke Konrad kazala je da je svijetu potrebna energetska tranzicija i da je trenutni energetski sistem koji se bazira na fosilnim gorivima u krizi, te da je hitno potrebna tranzicija na obnovljive izvore energije u svim sferama života.

"Enegetska efikasnost i ekonomije zasnovane na obvnovljivim izvorima energije su preduslov za bezbjedniji, otporniji, jeftiniji i održiv energetski sistem", izjavila je ona.

Dodala je da zbog toga moraju da se pojačaju napori u sprovođenju energetske tranzicije.

"Srbija ima značajan potencijal za sprovođenje energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije", kazala je Konrad i ukazala da potencijal biomase pokriva oko 15 odsto ukupnih energetskih potreba zemlje.

Konrad je navela i da su se Njemačka i Srbija, u okviru klimatskog partnerstva dogovorile da sarađuju u postizanju ciljeva utvrđenih Pariskim sporazumom o klimatskim promjenama.

"Vlada Njemačke je od 2000. godine izdvojila skoro 1,5 milijardi eura za energetski sektor u Srbiji. U ovom trenutku realizujemo projekte koji su vrijedni milione eura, a u planu je još projekata", rekla je ona.

Dodala je da se ovim otvara novo poglavlje u uvođenja korištenja biomase u toplanama u Srbiji čija je prva faza uspješno završena.

"Četiri postrojenja daljinskog grijanja u četiri lokalne samouprave su ili obnovljena ili izgrađena i obezbjeđuju 4.500 domaćinstava, skoro 14.000 grašana i 3.000 korisnika u komercijalnim i javnim zgradama", kazala je Konrad.

Primarni cilj projekta je da 90 odsto proizvodnje energije dolazi iz održivih izvora, prvenstveno od biomase drvne sječke.

Dodatni izvor mogli bi biti solarna i geotermalna energija, a primaran cilj je da 90 proizvodnje energje dolazi održivih izvora, odnosno biomase.

Vrijednost projekta "Obnovljivi izvori energije – razvoj tržišta biomase" iznosi 32 miliona eura, od čega su grantovi u iznosu od devet miliona eura iz Regionalnog programa EU za energetsku efikasnost u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, dva miliona eura od Vlade Njemačke i milion eura iz Instrumenta EU za pretpristupnu pomoć, kao i zajam u iznosu od 20 miliona evra od Njemačke razvojne banke KfW.

Vlada Srbije je 2019. godine, uz podršku KfW banke započela program "Razvoj tržišta biomase u Srbiji", koji je za cilj imao promociju korištenja biomase u sistemima daljinskog grijanja.

Prva faza programa, vrijedna 27 miliona eura, obuhvatila je opštine Mali Zvornik, Priboj, Novi Pazar i Majdanpek, koje kao energent za svoje sisteme daljinskog grijanja sada koriste drvnu masu.