Za vraćanje oduzete imovine u Srbiji konkurišu i bh. građani

Za vraćanje imovine oduzete poslije Drugog svjetskog rata, osim državljana Srbije, sve češće konkurišu i građani iz bivših jugoslovenskih republika.

U Agenciji za restituciju Srbije do sada je primljeno 70 zahtjeva iz Hrvatske, 28 iz Makedonije, 26 iz BiH, 19 iz Crne Gore i 15 iz Slovenije.

"Državljani bivših SFRJ republika imaju pravo na vraćanje imovine pod uslovom reciprociteta. Ako je bivša republika zakonom uredila vraćanje imovine, njeni državljani imaju pravo na vraćanje nepokretnosti u Srbiji samo ako je našim državljanima priznato isto pravo u toj državi", rečeno je u Agenciji za restituciju beogradskim "Večernjim novostima".

Iz Agencije za restituciju navode da, ako bivša republika SFRJ nije uređivala vraćanje imovine, smatra se da postoji reciprocitet onda ako srbijanski državljanin tamo može da stekne pravo svojine i naslijedi nepokretnosti.

Državljani Srbije su tražili vraćanje nekretnina u svim bivšim republikama koje su uredile ovo pitanje, a to su sve osim BiH.

Pravo da ponovo dođu do svoje očevine u Srbiji imaju i državljani BiH, jer mada BiH još nije donijela zakon o restituciji, Srbija sa njom ima reciprocitet.

Do svoje djedovine ne mogu da dođu u Hrvatskoj i Makedoniji, pa shodno tome ni njihovi državljani ne mogu da dobiju nekretnine u Srbiji.

Makedonci su zakonom regulisali da oduzetu imovinu mogu da dobiju nazad samo njihovi državljani, a u slučaju Hrvatske, s obzirom da nije potpisala sa Srbijom sporazum, tamošnji organi odbijaju srbijanske građane.

Zato je i Agencija za restitucije Srbije odbila sve hrvatske i makedonske zahtjeve, a Ministarstvo finansija, kao drugostepeni organ, potvrdilo ovakve odluke.

U Crnoj Gori, srbijanski državljani mogu da ostvare pravo na vraćanje imovine, pa samim tim i Crnogorci imaju to pravo u Srbiji.

 Za Sloveniju reciprocitet još nije utvrđen, ali se očekuje da će ovo biti uskoro pozitivno riješeno između dvije države.