Javni dug BiH porastao na 13,74 milijarde KM: Usporedba sa zemljama regije

Ukupni javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM i šest posto je veći nego na kraju 2023. godine, prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH.

Kao što je navedeno, i vanjski i unutarnji dug su u porastu.

"Unutrašnji dug iznosio je ukupno 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6 posto nego u 2023. godini. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, Federacija BIH 1,82 milijarde KM, a Brčko Distrikt 8,91 milion KM", navodi se u podacima.

Tako je vanjski dug na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM i povećao se za oko 3,5 posto u odnosu na 2023. godinu.

Vanjski dug RS-a iznosio je četiri milijarde KM, a Federacije Bosne i Hercegovine pet milijardi KM. Brčko Distrikt je dugovao 49,9 miliona KM, a institucije Bosne i Hercegovine 43,4 miliona KM.

Udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na kraju prošle godine iznosio je 17,2 posto.

Koliki su dugovi zemalja u regiji?

Ministarstvo finansija Srbije ranije je objavilo da je udio javnog duga Srbije u BDP-u na kraju prošle godine iznosio 47,4 posto.

"Ukupni javni dug Srbije na kraju 2024. godine iznosio je 38,87 milijardi eura (76,02 milijarde KM), od čega su ukupne direktne obaveze bile 37,04 milijarde, a ukupne indirektne obaveze 1,83 milijarde eura", navodi se u ovom dokumentu.

Vlada Crne Gore ranije je saopštila da je ukupni javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijardi eura (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24 posto bruto domaćeg proizvoda.

"Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući 38.477 unci zlata, koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 milion eura, neto javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 3,97 milijardi eura, odnosno 58,04 posto BDP-a", navodi se u saopštenju Vlade Crne Gore.

Prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske, konsolidovani dug opšte vlade na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 49,28 milijardi eura (96,38 milijardi KM) i bio je manji za 690 miliona eura na kraju trećeg kvartala.

"Hrvatski javni dug izražen kao udio BDP-a pao je u četvrtom kvartalu 2024. na 57,6 posto", navodi se u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da su podaci o relativnoj zaduženosti, odnosno udjelu javnog duga u BDP-u, u odnosu na apsolutni iznos duga, relevantni za analizu zaduženosti zemalja iz dva razloga.

"Prvi se odnosi na činjenicu da udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu pruža uvid u kapacitet određenih zemalja da generiraju prihod za servisiranje javnog duga. Drugi razlog je povezan s praćenjem podataka o relativnoj zaduženosti tokom vremena, što omogućava analizu efekata zaduženosti na ekonomski rast. Naime, čak i kao rezultat rasta apsolutnog iznosa duga u određenom periodu, moguće je da udio duga u BDP-u opadne kao rezultat većeg rasta BDP-a u odnosu na rast javnog duga. U ovom slučaju, izvodi se zaključak o namjenskoj upotrebi zaduženosti koja je podsticala ekonomski rast", rekao je Mlinarević.

On kaže da činjenica da je u nekoj zemlji udio javnog duga u BDP-u mali nije nešto što se može smatrati pokazateljem kvaliteta ekonomije.

"Najrazvijenije zemlje svijeta su istovremeno i najzaduženije zbog percepcije investitora o snazi ​​svojih ekonomija i niskom riziku od neplaćanja potraživanja. Zato se utrkuju ko će im posuditi sredstva. S druge strane, manje razvijene zemlje sa slabim ekonomskim potencijalom relativno teško pronalaze investitore koji su spremni da im posude sredstva, zbog čega je njihov javni dug nizak. Iz tih razloga je jasno da se BIH, koja teži ekonomskoj konvergenciji sa razvijenim zemljama, ne može osloniti na dostupne javne finansije, već mora pribjeći zaduživanju. Da bi javni dug bio podsticaj za rast, i fiskalno održiv, potrebno ga je usmjeriti na prave stvari", naglasio je Mlinarević.