Velike i srednje kompanije u Hrvatskoj koje tokom 2026. ostvare znatno veću profitnu maržu nego prethodnih godina mogle bi dio dodatne zarade platiti državi. Hrvatska vlada predložila je poseban porez od 50 posto na prekomjernu profitnu maržu, kao jednokratnu mjeru kojom želi utjecati na rast cijena.
Nova mjera neće obuhvatiti sve kompanije. Prema prijedlogu Vlade, odnosila bi se na približno 1.800 velikih i srednjih poduzetnika koji više od polovine vrijednosti isporučenih roba i usluga ostvaruju na hrvatskom tržištu.
Kako će se utvrđivati prekomjerna marža?
Ključ za obračun bit će poređenje poslovanja u 2026. s rezultatima iz prethodne tri godine.
Profitna marža računat će se kao procentualni odnos usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi.
Kompanija će se smatrati obveznikom ovog poreza ukoliko njena profitna marža u 2026. bude za najmanje 15 posto viša od prosječne marže koju je pojedinačno ostvarivala tokom 2023, 2024. i 2025. godine.
Na tako utvrđenu prekomjernu profitnu maržu predložena je porezna stopa od 50 posto. Riječ je o jednokratnoj antiinflacijskoj mjeri koja bi se primjenjivala na porezni period 2026. godine.
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar finansija Tomislav Ćorić objasnio je šta vlast želi postići ovom mjerom.
"Logika kojom se vodimo jest da na ovaj način destimuliramo prije svega one koji zbog inflacijskih kretanja nastalih uslijed egzogenih čimbenika, odnosno činjenice da je eskalacija koja se dogodila početkom godine uvjetovala vrlo visoke stope inflacije, to iskorištavaju za povećanje cijena svojih proizvoda, odnosno za ubiranje prekomjernih marži", kazao je Ćorić.
Plenković tvrdi da mjera već djeluje na cijene
Premijer Andrej Plenković smatra da je sama najava novog poreznog modela već utjecala na ponašanje dijela kompanija.
"Naznačio bih da je dio izmjena zakona koji se odnosi na oporezivanje prekomjernih trgovačkih marži već, otkad smo ga predstavili, pokazao svoju preventivnu ulogu u praksi, jer je došlo do naglog smanjenja rasta dijela cijena", rekao je Plenković.
"To znači da su oni koji su shvatili kakve će biti odredbe zakona, koji će, nakon što ga Sabor usvoji, stupiti na snagu 1. siječnja, dobro promislili o tome kakve će cijene formirati. Zato mi se čini da je ova reforma, već sada i prije nego što je usvojena, pokazala svoje preventivne učinke", dodao je.
Veća davanja za dio paušalnih obrtnika
Porezni paket donosi promjene i za paušalne obrtnike, ali povećanje opterećenja neće obuhvatiti one s godišnjim prihodima do 40.000 eura.
Promjene su predviđene za dva najviša porezna razreda. Obrtnicima s prihodima između 40.000,01 i 50.000 eura priznati izdaci trebali bi biti smanjeni sa 85 na 70 posto, dok bi za one s prihodima između 50.000,01 i 60.000 eura bili smanjeni na 55 posto.
Prema podacima koje je iznio Ćorić, promjenama neće biti obuhvaćeno 83,4 posto paušalnih obrtnika. Oni iz dva najviša razreda koji smatraju da imaju veće stvarne troškove moći će prijeći na vođenje poslovnih knjiga.
Istovremeno se mijenja i obračun doprinosa. Za paušalce s prihodima od 40.000,01 do 50.000 eura mjesečna obaveza doprinosa trebala bi porasti za 12,5 posto, a za grupu s prihodima od 50.000,01 do 60.000 eura za 25 posto.
Raste i paušalni porez za turistički smještaj
Izmjene se odnose i na privatni turistički smještaj. Donja granica paušalnog poreza po krevetu ili smještajnoj jedinici za jedinice lokalne samouprave prve kategorije turističke razvijenosti trebala bi porasti sa 100 na 150 eura, dok se za drugu kategoriju povećava sa 70 na 100 eura.
Ako lokalna vlast sama ne utvrdi iznos poreza, predloženi paušal za prvu kategoriju povećava se sa 200 na 225 eura, a za drugu sa 135 na 150 eura.
Penzije bez poreza, mijenjaju se i pravila PDV-a
Porezni paket donosi i potpuno oslobađanje penzija od poreza na dohodak u dijelu na koji se trenutno primjenjuje niža porezna stopa. Procijenjeno je da će zbog ove mjere prihodi lokalnih jedinica biti manji za približno 180 miliona eura.
Hrvatska istovremeno mijenja Zakon o PDV-u radi usklađivanja s europskim pravilima za digitalno doba. Promjene bi se primjenjivale od 1. januara 2027. godine, a obuhvataju, između ostalog, pravila za OSS i IOSS sisteme kod internetske trgovine te preciznije definiranje praga od 10.000 eura za prekograničnu prodaju na daljinu unutar EU.
