TDR ide u prodaju: Vlahović svoje glasačko pravo prepustio radnicima

21.01.2015. 14:22 / Izvor: Jutarnji list
TDR ide u prodaju: Vlahović svoje glasačko pravo prepustio radnicima

Dioničari Adris Grupe u utorak su Upravi kompanije predvođenoj najvećim dioničarem Antom Vlahovćem dali suglasnost za razmatranje mogućnosti prodaje Tvornice duhana Rovinj (TDR).

Dioničari Adris Grupe u utorak su Upravi kompanije predvođenoj najvećim dioničarem Antom Vlahovćem dali suglasnost za razmatranje mogućnosti prodaje Tvornice duhana Rovinj (TDR), izvijestila je kompanija nakon sastanka dioničara.

Upravu su dioničari ovlastili za prikupljanje ponuda, odabir najbolje od njih te pregovaranje s ponuđačima o optimalnoj strateškoj opciji za budućnost duhanskog biznisa.

Svaka od predloženih opcija, ističu u Adrisu, uključivat će zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta u istarskom Kanfanaru. To je uvjet koji potencijalnim kupcima TDR-a nije nužno lako ispuniti, osim ako na prostoru EU nemaju nikakvu proizvodnju. Nakon procesa prikupljanja ponuda dioničari će se još jednom okupiti na skupštini kako bi odlučili o konačnom prijedlogu Uprave i sudbini TDR-a.

Ante Vlahović, koji drži 12,5 posto Adrisa, istaknuo je kako svima njima TDR znači znatno više od svoje tržišne ili knjigovodstvene vrijednosti, te je sebe isključio iz glasovanja kojim je Uprava dobila suglasnost za razmatranje prodaje duhanskog biznisa, ali i iz glasovanja na idućoj skupštini.

"Zbog emocionalnih razloga i specifičnosti moje pozicije dugogodišnjeg predsjednika Uprave donio sam posve osobnu odluku: svoje pravo glasovanja na današnjoj i drugoj Skupštini, ako je bude, prepustit ću predstavnicima zaposlenika. Neka oni odluče koja im je opcija najprihvatljivija", rekao je Vlahović, obrazlažući da je TDR prepoznatljiva adresa hrvatske industrijske povijesti.

"TDR ima ekonomsku, ali i socijalnu i kulturološku vrijednost za Rovinj, Istru, Hrvatsku, regiju. U pamćenju mnogih ljudi TDR je simbol dugogodišnjeg uspješnog opiranja globalizaciji te paradigma pravedno provedene pretvorbe i poslovne uspješnosti", rekao je Vlahović ističući da je iz te kompanije nastao današnji Adris te da zbog toga smatra kako ih procesu prodaje TDR-a obvezuje radikalna transparentnost.

Uprava Adrisa već je prošle jeseni izvijestila kako u uvjetima krajnje koncentracije svjetske duhanske industrije više nije u mogućnosti znatnije dodavati vrjednost duhanskom biznisu te da je razložno razmatrati moguća partnerstva. TDR je 2013. godine Adrisu donio 191,4 milijuna kuna dobiti, a još 2008. dobit od duhanskog biznisa iznosila je 760 milijuna kuna. U posljednjih nekoliko godina TDR-u je pao tržišni udio na hrvatskom tržištu na kojem je i dalje lider s udjelom nešto većim od 60 posto tržišta.

Sto puta veća vrijednost

"U proteklih deset godina investirano je više od milijardu eura, prihodi su povećani za deset puta, dobit za 30 puta, vrijednost kapitala 50 puta, vrijednost dionica više od 100 puta. Dnevno u državni proračun Adris uplaćuje više od 12 milijuna kuna, a Zaklada Adris različitim je znanstvenim, kulturnim i humanitarnim projektima dodijelila više od 30 milijuna kuna. U posljedjih šest godina krize Adris je investirao gotovo 5 milijardi kuna i znatno povećao izvoz: prosječno 7,7 posto godišnje", rekao je Vlahović dioničarima.

O mogućem novom vlasniku TDR-a Adris nije javno komunicirao, no kako se dosad izvještavalo u medijima, o partnerstvu se pregovaralo s igračima kao što su Japan International Tobacco ili China National Tobacco Corp.

Akvizicije u Sloveniji i interes za ACI

Uz prodaju TDR-a glavni izazov Adrisa u ovoj je godini stabilizacija Croatia osiguranja, lidera na domaćem osiguravateljskom tržištu kojeg su lani kupili od države i uplovili na tržište osiguranja u padu. S jedne strane prodaja TDR-a, a s druge strane moguće daljnje akvizicije u osiguravateljskom sektoru u Sloveniji obilježavaju ovu godinu za rovinjsku tvrtku koja je javno istaknula i svoj interes za ulaganjem u ACI.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti