Rješenje za otpad iz Italije: Struka dala sud, spaljivanje zadnji način

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Rješenje za otpad iz Italije: Struka dala sud, spaljivanje zadnji način

05.08.2020. 13:16 / Izvor: Akta.ba

Federalna inspekcija dala je rok od mjesec dana kompaniji "Krom reciklaža" da tekstilni otpad ukupne težine 294.574 kilograma, preveze u industrijsku zonu opštine Drvar na lokaciju Pasijaci, te da obezbijedi njegovo spaljivanje.

Sead Arslanagić, magistar ekoloških nauka i poznavalac tekstilnog sektora BiH za Akta.ba je rekao, da u Bosni i Hercegovini postoje tekstilne firme koje u godišnjem procesu proizvodnje rutinski produkuju nekoliko stotina tona tehnološkog postindustrijskog tekstilnog otpada, i tim ogromnim količinama niko se do sada nije ozbiljnije bavio.

"Nakon revolta građana, država se počela baviti sa ovih 300, 400 tona uvezenog otpada, što je ispravno, ali svakako ne treba zaboraviti da u našim tekstilnim firmama također nastaju velike količine ove vrste otpada, za koje se zvanično ne zna način kako su zbrinute", rekao je on.

Napominje kako je spaljivanje kao model na dnu same ljestvice načela zbrinjavanja otpada.

Podsjetimo, Federalno ministarstva okoliša i turizma saopštilo je kako je Kanton 10 kompaniji "Krom reciklaža"  izdao dozvolu, nakon što je sedam kamiona sa otpadom iz Italije istovarilo otpad u Bosanskom Grahovu i Drvaru, čemu se javnost protivila posebno stanovnici spomenutih mjesta.

"Imamo sistem koji je razvučen između nadležnosti kantona i FBiH, sam primjer ovog događaja zorno govori da to ne funkcionira, da je podkapacitirano, da nije u potpunosti izvršena transpozicija evropske pravne stečevine u domaći pravni okvir. Očigledno da niko na terenu nije pogledao ima li ta firma opremu za reciklažu, a na kraju se ispostavilo da nema. Principom improvizacije u kontuinitetu nastao je problem, digao se nezadovoljan narod jer su se prepali ekološke katastrofe, novinari su podgrijali atmosferu, a sada se nastavljaju improvizirano tražiti rješenja", pojašnjava on.

Neophodno znati strukturu otpada

Kako podsjeća naš sagovornik, kao krajnja opcija se sada predstavlja spaljivanje, a da bi došlo do njega, potrebno je znati detaljnu strukturu sadržaja otpada.

"Inspekcija je rekla da nije opasan, što uvažavam, ali ta kategorija je vrlo široko postavljena. Struktura ne znači puno u određivanju modela zbrinjavanja, u smislu potrebe za novijim ispitivanjem. U tekstilu imate primjesa aditiva i miješanih vještačkih materijala – laminiranih, visokokompozitnih i drugih koji traže posebne uvjete za spaljivanje. Neki od tekstila kada se spaljuju mogu proizvesti dioksine i furani, to su dva najopasnija otrova koja je ruka čovjeka napravila", napominje.

Kazao je i da je naša zemlja potpisnica Aarhuske konvencije, koja reguliše pristup informacijama, učešću javnosti i pristupu informacijama u oblasti zaštite okoliša.

"Javnost je trebala biti informisana na samom početku da je to bilo primijenjeno, onda bi se na vrijeme znalo da nema opreme, pa ne bi došlo do uvoza, ne bi ni imali problem", dodaje.

Napominje i saradnju sa dr.sc. Viktorom Simončićem iz Hrvatske, te kaže da je njihov zaključak da bi se trebalo "pobjeći od rješenja iz rukava".

"Rješenje je da bi trebalo uključiti one koji znaju, kako mi ovdje funkconiramo pa  ljudi bez iskustva rješavaju neke probleme, pa dobijemo to da na deponiji platimo studije i dobijemo uređaje za prečišavanje koji se nikada ne stave u funkciju, a potroše se milioni", dodaje.

Potrebna je, kako kaže, analiza šta spalionice mogu prihvatiti, koji je procenat vlage materijala, da li je i koliko usitnjen i slično.

"Sve ulazne podatke treba sabrati i onda se može donijeti adekvatno rješenje kako to zbrinuti. A ne tek tako posezati za rješenjima", kaže.

Na pitanje koliko se, prema njegovom iskustvu, ovakvog otpada zbrinjava i kako, odgovara – nikako.

"Ljudi se snalaze na sve moguće načine jer je to balast u proizvodnji, gomila se, a govorimo samo o otpadu nastalom u industriji tekstilne proizvodnje,  plus su tu odbačeni tekstilni predmeti poput odjeće i obuće, to su hiljade tona godišnje koje nisu pod nikakvom kontrolom", zaključuje.

Manje improvizacije, a više kompetencija – glasi savjet Arslanagića, uz jednu hitnu i brzu analizu zasnovanu na stručnim terminima studija koji bi usmjerio državne institucije šta uraditi, koje su trenutno u teškoj situaciji.

Crne tačke, reciklaža nije prioritet

Prema zvaničnim podacima Kantona Sarajevo iz 2015. godine, u ovom kantonu se godišnje proizvede više od 201.684 tona komunalnog otpada, te 7,3 posto čine tekstil i odjeća. Tačnije, navodi se kako se godišnje generiše više od 14.723  tona/godišnje  otpadnog  tekstila  i  odjeće.

U izvještaju Skupštine KS-a napominje se da se prikupljanjem ove vrste otpada ne bavi niti jedna firma, te se ovakav otpad odlaže na deponiju  Smiljevići  sa  preostalim komunalnim otpadom.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku navode kako 2009. godine je ova vrsta otpada iznosila oko 40.000 tona, ali da je neopasan.

Dokument Nacrta strategija upravljanja otpadom u RS-u kaže da postoje tzv. crne tačke, konkretno, lokacije koje su visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnoga neadekvatnog upravljanja tehnološkim  otpadom, na primjer otpad iz kožarske i tekstilne  industrije, te da centralno skladište otpada u ovom entitetu ne postoji.

(I.S., foto: Glas Srpske)

 

 

 

 

 

 

 

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti