Šansa bh. kompanija u domaćim resursima: Zapošljavanje uprkos recesiji

05.05.2009. 11:31 / Izvor: Nezavisne novine
Šansa bh. kompanija u domaćim resursima: Zapošljavanje uprkos recesiji

Milan Lovrić

Unatoč ekonomskoj krizi zbog koje su mnoge bh. kompanije prisiljene na smanjenje troškova i otpuštanje radnika, u BiH postoji nekolicina firmi koje, umjesto otpuštanja, zapošljavaju nove radnike i proširuju proizvodnju. Iako se čini nemogućim, zahvaljujući domaćim resursima i dobrom menadžmentu, upravo to uspijevaju.

Jedna od takvih kompanija je Tvornica kablova "Kapis" iz Tomislavgrada. Predrag Čović, direktor te tvornice, zbog povećanja proizvodnje u januaru ove godine zaposlio je 23 nova radnika.

"Možemo još povećati proizvodnju s trenutnih 1.600 tona kablova na 2.500 tona mjesečno. Međutim, sve ovisi o tržištu i novoj građevinskoj sezoni. Ako bude potražnje, zaposlićemo još ljudi. Mi imamo jeftiniji proizvod, jer su nam troškovi proizvodnje manji. Još uspiješno radimo, ali vidjećemo kako će biti", rekao je Čović.

U sarajevskoj Tvornici namještaja "Udobnost" planiraju zaposliti novih 10 do 15 radnika. U toj kompaniji kažu da su proširenje proizvodnje zacrtali još prije recesije.

Nedžad Selman iz marketing službe kompanije "Udobnost" kaže da je najveća prednost drvoprerađivačke industrije u odnosu na inostranu konkurenciju jeftinije drvo.

"Mi jesmo osjetili recesiju, jer je u jednom trenutku potražnja za namještajem blago opala. Međutim, namještaj je roba koja ima svoju sezonu i očekujemo povećanje prodaje", kaže Selman. Dodaje da imaju jeftinije drvo i da je to njihova prednost koju treba da iskoriste.

"Nismo otpuštali radnike i planiramo u toku godine zaposliti još do 15 radnika. Trenutno u tvornici smještenoj u kompaniji radi oko 90 ljudi", rekao je Selman.

Dodaje da mnogo izvoze u zemlje regije i da je u izvozu moguće ostvariti uspjeh. U toj kompaniji proizvode uglavnom tapacirani namještaj, a uskoro će početi s proizvodnjom i popularnih američkih plakara.

Zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta u općini Tešanj, kupovinom domaćih proizvoda potakla je Fabrika za proizvodnju čeličnih konstrukcija BME. Iz te kompanije prošle godine je na tržište zapadne Evrope isporučeno 1.000 komada šasija, a u saradnji sa holandskom grupacijom "Grunvegen" nedavno je počela proizvoditi prikolice i poluprikolice prema evropskim standardima.

Uslijedile su nove investicije kako bi program bio osavremenjen. Muho Ahmetović, direktor te firme, kaže da će 80 % prikolica biti plasirano na holandsko tržište.

"Mi smo krajem januara bili prisiljeni da 36 uposlenika pošaljemo na čekanje, ali sad se stvaraju uslovi za njihovo vraćanje. Sa druge strane, materijal za podove prikolica i cerade kupovaćemo od domaćih proizvođača iz Tešnja i time ćemo potaknuti domaću privredu. Svaka kompanija treba da nađe svoje rješenje za recesiju, ali korištenje domaćih resursa svima može pomoći", kaže Ahmetović.

Milan Lovrić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da domaća privreda u recesiji najviše šanse ima u oblasti drvnoprerađivačke industrije, poljoprivredi i svemu što se bazira na domaćim resursima.

"Recesija nam može pomoći da budemo svjesni svojih potencijala, ali i da osvijesti potrošače da kupuju domaće. Postoje kompanije koje mogu poslužiti za primjer. Recesija nije nešto što je nepremostivo", rekao je Lovrić.

On je istakao da je bitno da kompanije traže svoje mjesto na domaćem tržištu. "Sad bi trebalo da se suprostavimo uvoznim proizvodima i potrošači bi trebalo da se okrenu domaćim proizvodima. Imamo hranu i vodu koja nam ne treba iz drugih zemalja", smatra Lovrić.

Fahrudin Gruhonjić, direktor Fabrike za sušenje i preradu voća i povrća "Semberka" iz Janje, kod Bijeljine, kaže da bh. privreda u ekonomskoj krizi ima šansu u poljoprivredi, međutim, kaže da zbog nebrige države resursi propadaju.

"Mi održavamo proizvodnju i sad ćemo u predsezoni obraditi 2.000 tona povrća. Međutim, umjesto da povrće kupujemo u BiH, mi ga uvozimo iz Vojvodine. Poljoprivrednici u Semberiji su neorganizovani, nema velikih zadruga i nema poticaja države. To je problem države i mi ne možemo čekati da se situacija promijeni. Potencijala za poljoprivredu ima, ali pošto država ne brine o sebi, oni propadaju", rekao je Gruhonjić.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti