Stanje u bh. pivarskoj industriji nikad gore, pandemija donijela nove probleme

Stanje u pivarskoj industriji Bosne i Hercegovine nikada nije bilo gore. Dosadašnje probleme prekomjernog uvoza i sniženih cijena piva iz susjednih država upotpunila je i pandemija koja je zaustavila već ranije planirane projekte i investicije bh. pivara.

Iako se pivo ubraja u prehrambeni sektor, ono nije esencijalna životna namirnica, te kao takva nije bila prioritet kupovine građanima u jeku pandemije.

Međutim najveće gubitke, domaće pivare imale su kroz nemogućnost isporuke HORECA sektoru, obzirom da su mjere zabrane rada hotelijera, ugostiteljskih objekata i slično, bile dugo na snazi u oba entiteta, te da određene još uvijek nisu stavljene van snage.

Edin Ibrahimpašić, predsjednik Grupacije proizvođača piva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH i direktor Bihaćke pivovare kazao je za Akta.ba da je pred njima jako težak period iz kojeg trenutno ne vide izlaz jer je cijela situacija neizvjesna.

"Stanje u našoj industriji je generalno loše i bez jasne vizije do kad će ovo sve skupa trajati. Imali smo ove godine jako optimistične planove koji su se i realizirali u prva dva mjeseca, te dogovorene investicije u tehnologiju, ali za sad je sve to prolongirano. Do kad, niko ne zna. Naša je ekonomija i prije ovoga sa pandemijom ionako bila jako ranjiva i vrlo podložna, u negativnom smislu, raznim poremećajima na domaćem i ino tržištima", kazao je Ibrahimpašić.

PREKOMJERAN UVOZ

Vanjskotrgovinska komora BiH, u proteklim mjesecima veliku pažnju je posvetila kretanjima uvoza i izvoza na mjesečnom nivou, kako roba cijele agroindustrije, tako i piva.

Ova grana je i prethodnih godina imala značajan negativan rezultat ukoliko uporedimo pokrivenost uvoza izvozom.

"Posmatrajući period od 4. mjeseca 2019/20. godine, ukupan obim razmjene piva za 2020. godinu iznosio je 26.451.365,00 KM. Izvoz u 2020. godini iznosio je 857.245,00 KM a uvoz 25.594.119,00 KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 3,35 posto. Uvoz i dalje dominira kod ovog proizvoda, s tim što bilježimo pad uvoza od 10,17 posto", kazala nam je Tijana Muhamedagić iz sektora za prehrambenu industriju pri VTKBiH.

Svoje aktivnosti usmjerili su i na potrebe privrednika, te su ukazivali nadležnim institucijama na različite probleme sa kojima se proizvođači piva susreću, na izuzetno nepovoljne uslove u kojima posluje pivarska industrija.

Jedan od posebnih problema na čijem je rješavanju Grupacija radila jeste smanjenje razlike uvoznih cijena piva iz susjednih država u BiH u odnosu na domaće cijene, animiranjem UINO BiH i ostalih nadležnih institucija. U ovu svrhu urađena je stručna analiza pivarskog sektora pod nazivom "Reperkusije uvoznih cijena na pivarsku industriju BiH, sa zaključcima i preporukama mogućih mjera".

"Cilj Analize bio je približiti, nadležnim institucijama a i široj javnosti, problematiku nelojalne konkurencije i transfernih cijena, na stručan, kvalitetan i transparentan način. Ista je predstavljena na Okruglom stolu održanom krajem 2019. godine, jedan od zaključaka je bio da se na nivou nadležnih institucija te u saradnji sa proizvođačima piva formira radna grupa koja bi detaljno razmotrila zaključke iz Analize i predložila konkretne mjere za rješavanje pomenute problematike", kazala je Muhamedagić.

POTREBNA POMOĆ NADLEŽNIH

Podaci kažu da je na našem tržištu 70 posto uvoznog piva, a samo 30 posto domaćeg. U evropskim zemljama situacija je takva da uvozno pivo čini tek 10 do 20 posto ukupne potrošnje. Za razliku od većine zemalja, koje po pravilu uvoze samo piva premium kvalitete, u BiH se najvećim dijelom uvoze piva srednjih, niskih, pa i vrlo niskih cijena, što dovodi u pitanje njihov kvalitet.

Neposredno pred proglašenje pandemije predstavnici proizvođača piva, zajedno sa predstavnicima Komore, održali su sastanak sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, s ciljem upoznavanja ministra sa gore navedenim problemima.

Kako Muhamedagić kaže sastanak je završio pozitivnim zaključcima u korist proizvođača piva, te će Komora u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima rješavanja pomenute problematike.

U  vrijeme kada cijela Evropa pa i svijet, u kome posluju gigantske kompanije, tek počinju sa ublažavanjem mjera za suzbijanje pandemije, jako je teško iznositi bilo kakva predviđanja u okviru jedne male proizvodnje na prostoru BiH.

"Smatramo da će i Bosna i Hercegovina, kao mala država osjećati ekonomske posljedice određen period, međutim, nadamo se da će se u kratkoročnom periodu uz podršku nadležnih institucija bh. privreda vratiti normalnom poslovanju", rekla je Muhamedagić.

I.R.