Strategija ruralnog razvoja donijela bi više od 100 miliona eura

Ako Bosna i Hercegovina do decembra ove godine ne donese strategiju ruralnog razvoja na državnom nivou, izgubit će više od stotinu miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije. Republika Srpska još nije dala zeleno svjetlo za dokument prema kojem će, samo za primjenu, vlasti u BiH u naredne četiri godine morati izdvojiti više od milijardu maraka. U strategiju je uključena i poljoprivreda, koja institucionalno nije spremna za povlačenje sredstava.

BiH je do 2013. iz bespovratnih fondova Evropske unije, ili IPA fondova uzela oko 26 miliona eura za sektor poljoprivrede, ruralnog razvoja, sigurnost hrane, veterinarstva i fitosanitarne kontrole. Taj iznos mogao je biti deset puta veći da je usvojena državna strategija ruralnog razvoja. S obzirom na to da Evropska unija ima sedmogodišnje pakete pomoći, BiH može ući u drugo poluvrijeme ako usvoji strategiju do decembra.

"Usvajanje strategije za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja otvorit će vrata finansijskoj podršci u okviru budžeta IPA II 2018-2020. koja bi mogla iznositi milione eura u tom trogodišnjem periodu", navode iz Delegacije EU-a u BiH.

Strategiju su podržale Federacija i Brčko Distrikt, čeka se Republika Srpska. No, i kad RS da zeleno svjetlo, dokument mora proći Vijeće ministara i Parlament BiH

“Krajnje je vrijeme se uozbiljimo i da ono što je struka uradila politika usvoji”, kaže Dušan Nešković, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Osim Evropske unije, implementaciju strategije finansirat će kantoni, entiteti i država. U naredne četiri godine tako bi trebali ukupno izdvojiti više od milijardu maraka. Taj vid finansiranja bit će posebno zanimljiv u sektoru poljoprivrede, koji nije spreman za povlačenje sredstva. Ne postoje državna platna agencija i tijelo za koordinaciju.

RS se protivi, jer je to prenošenje nadležnosti:

“Za nas strategija nije sporna, sporna su nastojanja da se pod plaštom usvajanja izvrši prenos nadležnosti u vidu osnivanja platnih agencija na nivou BiH, donošenja Zakona o poljoprivrednom popisu BiH ili, npr., formiranja ministarstva poljoprivrede BiH.”

Bilo je naznaka da Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u Istočnom Sarajevu postane platna agencija. No, ako bi se sad donijela takva odluka, uredu bi trebalo tri godine.

“Kad god da počnemo trebaju nam tri godine. Da smo počeli prije tri godine već bismo koristili ta sredstva”, ističe Hamdija Čivić, direktor Ureda za harmonizaciju BiH.

Podsjetit ćemo da je BiH prije četri godine izgubila 9,1 milion eura jer vlasti u BiH nisu usvojile strategiju, te formirale institucije za ruralni razvoj. Uvjeti su ostali isti i isto pitanje - hoće li politika biti kočnica?