Idejno rješenje za gradnju poslovnog objekta na ostacima Tašlihana, karavan-saraja, javne građevine iz perioda Osmanskog carstva u neposrednoj blizini objekta Gazi Husrev-begovog bezistana u Sarajevu, izazvalo je brojne polemike u bosanskohercegovačkoj javnosti.
Kako bi se ukazalo na važnost tog već narušenog arheološkog nalazišta, koje je nekada služilo za smještaj karavana i ostalih putnika namjernika, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH danas je organiziran okrugli stol kada su okupljeni, uz pomoć novih tehnologija mogli vidjeti i kako je Tašlihan nekada izgledao.
Nekadašnja članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i profesorica historije arhitekture i zaštite kulturnog naslijeđa na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu Amra Hadžimuhamedović kazala je novinarima da bi to bio nastavak razaranja Tašlihana što je počelo još 1891. godine kada je donijet prvi regulacioni plan Sarajeva.
"Intenzivno razaranje otkrivenog arheološkog lokaliteta bilo je 2007. godine kad se krenulo u obnovu hotela Europa i kada je otkriveno da postoji veliko blago na lokalitetu gdje je planirana garaža i dvorište hotela", podsjetila je Hadžimuhamedović.
Taj lokalitet nazvala je jednim od najznačajnijih i jedinim arheološkim lokalitetom u Sarajevu koji je ostao da svjedoči o preklapanju slojevima unutar Sarajeva i dugotrajnom razaranju kojem je sarajevska historijska jezgra bila izložena. Također, taj objekat svjedočanstvo je dometa gradnje Sarajeva.
Uime Nacionalnog komiteta ICOMOS u BiH arhitektica Elša Turkušić Jurić smatra da je bilo kakva gradnja u okviru tog kompleksa nepotrebna. Rekonstrukcija je, tvrdi, nemoguća jer ne postoje artefakti da bi to bilo adekvatno urađeno, a neka savremena intervencija je neopravdana jer je ovo mjesto dovoljno prezentno, pokazuje slojevitost ambijenta i njegov karakter.
"Makar i stakleni paviljon o kojem su projektanti govorili na neki način bi zaklonio ostatke Tašlihana kao reprezenta osmanske arhitekture i time umanjila vrijednost objekta", kazala je Turkušić Jurić, ističući da je šteta već napravljena jer su temelji jednog dijela Tašlihana podignuti s postojećih položaja i postavljeni na betonsku ploču.
O opravdanosti tog postupka nije mogla govoriti, ali to je već umanjilo vrijednost arheološkog lokaliteta te ukoliko se i dalje nastavi intervenirati u duhu komercijalizacije ili privatizacije nacionalnih spomenika onda se gubi nacionalni spomenik, a time društvo gubi svoje vrijednosti.
Socijaldemokratska partija (SDP) u okviru inicijative "Zaštitimo Tašlihan" organizirala je ovaj skup, a poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović kazao je da bi se gradnjom na tom lokalitetu zloupotrijebio nacionalni spomenik.
Načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić također je mišljenja da se svi trebaju uključiti kako se ne bi dozvolila gradnja na ovom mjestu, ističući da je to bh. kulturno-historijska baština.
Važan je to spomenik kulture, ali i turistička atrakcija. Ova zadužbina Gazi Husrev-bega, (kameni han, Husrevbegov karavan-saraj ili Stari han) sagrađen je između 1540. i 1543. godine. Pri gradnji ovog objekta, kao i susjednog bezistana, učestvovali su majstori iz Dubrovnika.
Tašlihan je gorio prvi put 1697., zatim 1831. kada je dograđen prostor za staje na krajnjem sjevernom dijelu, koji za sada nije istraživan. Potpuno je uništen u požaru 1879. godine, a današnji fizički ostaci Tašlihana čine nekoliko procenata od originalnog objekta.
