Među 100 najjačih svjetskih ekonomija samo 25 država, ostalo korporacije

Multinacionalne korporacije bogatije su od većine država, ali ne odgovaraju za korupciju ili teška kršenja ljudskih prava, upozorilo je najznačajnije svjetsko udruženje krivičnopravnih stručnjaka - AIDP.

Međunarodno udruženje za krivično pravo posvetilo je jubilarni 20. kongres, koji je u novembru održan u Rimu, odnosu krivičnog pravosuđa i poslovanja korporacija u nastojanju da se transnacionalno privredno poslovanje krivičnopravno uredi.

Prema podacima iznesenima na Kongresu, među stotinu najjačih svjetskih ekonomija samo je 25 država, a ostalo su korporacije koje ne podliježu istim obvezama i odgovornostima kao države ili građani.

 

Progon multinacionalnih kompanija

AIDP je istakao da je odgovornost multinacionalnih korporacija sve veća za niz nedjela, ali da one trenutno ne odgovaraju. Zamjenica glavnog sekretara AIDP-a Zlata Đurđević, profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, rekla je da niz međunarodnih dokumenata traži od država da poštuju ljudska prava, ali korporacije izmiču postojećem pravnom okviru, prenose hrvatski mediji.  

"U okviru krivičnog prava posebno je problematično kako omogućiti progon multinacionalnih kompanija za krivična djela počinjena u transnacionalnom i međunarodnom kontekstu.", navela je Đurđević.

Kao najveći problem, Đurđević je izdvojila saradnju moćnih multinacionalnih kompanija s vojnim diktaturama ili korumpiranim demokratijama koji na najnehumaniji način iskorištavaju ljudski rad, uključujući djecu, prirodne resurse, ekonomije i pravne sisteme bez ikakvih pravnih posljedica ili krivične odgovornosti.  

Ona je naglasila da je korupcija glavna metoda djelovanja, što je posebno vidljivo u brojnim zemljama u razvoju, naprimjer, u Africi ili Južnoj Americi. 

 

Pravni poredak

Pojasnila je da su tamo vlasti, uglavnom zbog ličnog bogaćenja, spremne da korporacijama prepuste nacionalne resurse koji će se potom neodgovorno iscrpljivati što može dovesti do zločina protiv životne sredine-ekocida.

Korporacije se, kako je istakla Đurđević, sve češće upotrebljavaju kao sredstvo kojim se čine i najteži međunarodni zločini poput ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti. 

"Zbog sve značajnije društvene uloge, korporacije su sve više u centru pažnje krivičnog prava, kako zbog djela koja čine pojedinci u okviru korporacija, tako i zbog njihove vlastite krivične odgovornosti.", istakla je Đurđević. 

Ona je napomenula da je međunarodni pravni poredak primarno stvoren za države, pa tako na primjer Međunarodni sud pravde ne odlučuje o odgovornosti korporacija već samo država, a međunarodno krivično pravo i stalni Međunarodni krivični sud ne odlučuju o odgovornosti privrednih subjekata već samo pojedinaca.

 

Snaga AIDP-a

Prema njenim riječima, to ukazuje na veliku prazninu u pravnom uređenju djelovanja korporacija koja može dovesti do urušavanja nacionalnih poredaka, te prijeti legitimitetu međunarodnog poretka.

Iako rezolucije AIDP-a nemaju pravnu snagu, njihova vrijednost je u tome što ih vlade koriste pri donošenju zakona i određivanja krivičnih politika.

"One imaju snagu pravnih argumenata i možemo ih smatrati vodiljom međunarodnog pravnog razvoja, jer u njihovu donošenju učestvuje svjetski vrh krivičnopravne nauke.",  rekla je Đurđević.