On drma svijetom: Kralj cjepiva Albert Bourla, moćni direktor Pfizera

Nastojali smo da u prvom kvartalu 2021. sve zemlje dobiju dovoljno bočica za početnu fazu cijepljenja. Ipak, stalno su se vodili novi pregovori i pogađanja jer su zemlje koje su naručile cjepivo htjele još više cjepiva, a zemlje koje ga nisu naručile htjele su ga naručiti i dobiti što prije – izjavio je Albert Bourla, šef farmaceutskog diva Pfizera, u najnovijem broju prestižnog poslovnog tjednika Bloomberg Businessweek, prenosi Slobodna Dalmacija.

U pozadini ovih riječi krije se činjenica da je globalna distribucija cjepiva protiv koronavirusa vrlo osjetljiv poslovno-politički proces u kojem Bourla pažljivo odvaguje interese svoje kompanije i rukovodi se mutnim kriterijima u kojima, pored novca, važnu ulogu igra pamet, ali i telefonski pozivi svjetskih moćnika.

A sve zato što se u svijetu trenutno vodi politički i poslovni rat za svaku bočicu cjepiva protiv koronavirusa. Rat u kojem zemlje gubitnice ispaštaju, a zemlje dobitnice hitaju prema brzom društveno-gospodarskom oporavku.

U ovom ratu, kao i mnogo puta dosad, pobjednik je nesumnjivo Izrael, čiji je premijer Benjamin Netanyahu odmah ponudio Pfizeru upola višu cijenu nego Amerikanci, otprilike 30 dolara po bočici spasonosnog cjepiva.

No, u čitavoj stvari nije bio važan samo novac, nego i politička vizija izraelskog premijera, koji je Pfizeru ponudio izraelsku pamet, odnosno rezultate istraživanja izraelskih znanstvenika koji su stvorili veliku bazu podataka o učinkovitosti revolucionarnog genetskog cjepiva nove generacije mRNA.

Pobjeda ove kombinacije bila je najočitija kada je u siječnju ove godine Netanyahu u Izraelu dočekao Bourla kao starog prijatelja zahvaljujući kojemu je već do kraja veljače uspio osigurati prvu dozu cjepiva za oko polovinu stanovništva svoje zemlje.

I sve to u trenutku kada je Pfizer "srezao" dostavu cjepiva svima osim Amerikancima, što je posebno bolno pogodilo Europu, čije vodstvo nije pokazalo ni odlučnost ni viziju.

O tome najbolje svjedoči primjer koronom poharane Italije, koja je do kraja veljače prvom dozom cjepiva uspjela cijepiti samo 3,6 posto stanovnika.

Europa je, kao i ostali globalni igrači, još u kolovozu 2020. dobila uvid u podatke o učinkovitosti Pfizerova cjepiva, tijekom rujna Pfizer je s Europom vodio pregovore o kupnji 300 milijuna bočica cjepiva, no zbog sporosti i neodlučnosti europskih pregovarača od svega nije bilo ništa pa su na europsko mjesto "uskočili" maleni Katar, a zatim i mnoge druge svjetske zemlje, na primjer Japan, koji je naručio 120 milijuna bočica.

U ovakvoj situaciji Europljani su bili zatečeni Pfizerovim "rezovima" iz siječnja 2021. pa su se mnoge europske zemlje počele "snalaziti". Tim više što nije stizalo cjepivo od ostalih pet proizvođača s kojima je Europa pregovarala i što je stroga karantena blokirala Pfizerovu tvornicu cjepiva u Belgiji, u koju su mnogi polagali svoje nade.

Ovaj slom zajedničke europske politike cijepljenja najočitiji je u slučaju europske liderice, Njemačke, koja je sklopila poseban, 375 milijuna eura "težak" dogovor s kompanijom BioNTech. Iako je Europska komisija poručila kako je njemačko soliranje protivno europskim propisima, nije izgledno da će Angela Merkel odustati od svoje namjere da Nijemce cijepi u posebnom aranžmanu.

U ovakvoj situaciji općeg grabeža, u kojoj je malo tko razmišljao strateški, ne treba čuditi što je Albert Bourla postao skoro globalni vladar cjepiva.

Naime, u zadnjih nekoliko mjeseci Bourla je u stvarnosti postao svjetski državnik kojega su svakodnevno pozivali bivši američki predsjednik Donald Trump, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, kanadski premijer Justin Trudeau. Naravno, ne treba čuditi što je najčešći pozivatelj bio izraelski premijer Netanyahu, s kojim je, kao s povlaštenim kupcem, Bourla čak vodio i prave noćne poslovne razgovore.

Gledano iz europske perspektive, vrlo je zanimljivo to što je jedan od prvih Bourlovih kupaca bio britanski premijer Boris Johnson, koji je još u srpnju 2020. sklopio tajnu poslovnu pogodbu s Pfizerom za kupnju 30 milijuna bočica cjepiva. Ova narudžba, koja je u međuvremenu uvećana na 40 milijuna bočica, trebala bi biti isporučena najkasnije tijekom 2021. godine.

Istovremeno, Bourla je sklopio tajne poslovne dogovore s vladama 60 svjetskih zemalja za isporuku 95 milijuna bočica cjepiva, što mu je pružilo neviđenu mogućnost za ostvarivanje bruto dobiti, koja bi 2021. trebala iznositi 15 milijardi dolara za otprilike dvije milijarde bočica cjepiva. To bi Pfizeru omogućilo da postane najveća farmaceutska kompanija na svijetu.

Kad se zna ovo, ne treba čuditi što se Bourla lani otvoreno i ravnopravno pogađao s tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Naime, kada je u lipnju 2020. prvi put razgovarao s Trumpovim ljudima zaduženima za cjepivo protiv koronavirusa, Bourla je odmah rekao da Pfizeru, za razliku od drugih kompanija, nije potreban novac za istraživanje i proizvodnju lijeka. Umjesto toga, on je Amerikancima rekao da, slično kao i od Europljana i ostalih, očekuje sigurne komercijalne narudžbe. Nakon nekoliko mjeseci pogađanja, Bourla je 9. studenog 2020. u 6.45 ujutro nazvao američkog pregovarača i obećao 100 milijuna bočica cjepiva, što je među američkim pregovaračima izazvalo pravu euforiju. No, ta je euforija ubrzo splasnula: američki pregovarači uskoro su pretrpjeli razočaranje jer ih je Bourla obavijestio da zbog ograničenih Pfizerovih kapaciteta narudžba mora biti prepolovljena.

GLOBALNI LIDER

Ipak, da bi ubrzao čitavu stvar, Bourla je od američke vlade tražio i dobio povlaštene uvjete proizvodnje i transporta, inače namijenjene samo vojsci za svoju tvornicu cjepiva u američkom gradiću neobičnog imena Kalazoo.

Također, u sklopu pogađanja s Amerikancima Bourla je uspio isposlovati "pojačanje" cjepiva, odnosno dopuštenje da se iz bočice Pfizerova cjepiva izvuče šest doza cjepiva umjesto pet.

Naime, tvrdio je Pfizer, cjepiva sadrže više od pet deklariranih doza, s tim da je za izvlačenje šeste doze potrebna posebna šprica, koja se na engleskom naziva low dead-volume syringe. Nakon što je američkim regulatorima dokazao istinitost svojih tvrdnji, Bourla je u Americi, ali i šire dobio odobrenje za reklamiranje šeste doze, pri čemu se u mnogim zemljama pojavio problem nedostatka posebnih šprica.

Ipak, time je proizvodnja Pfizerova cjepiva preko noći povećana za jednu petinu, pa su kupci manje-više bez riječi prihvatili istovjetno povećanje cijene bočice cjepiva.

Gledano iz naše perspektive, ovaj je podatak posebno zanimljiv jer su se mnogi mediji i javnost općenito svojevremeno izrugivali hrvatskim liječnicima koji su iz Pfizerovih bočica izvukli šestu dozu cjepiva, nazivajući ih naivcima. U stvarnosti, oni to nisu zaslužili jer su bili iznad razine puno razvijenijih zemalja koje muku muče s nabavom posebnih šprica za izvlačenje šeste doze.

Isto tako, u hrvatskoj se javnosti Bourlu i Pfizer portretiralo kao pohlepne kapitaliste koji su iskoristili javni novac za stjecanje profita. No, stvarnost je puno drugačija jer je Pfizer lani izveo pravi pravcati globalni znanstveno-poslovni pothvat.

Naime, prema podacima koje donosi Bloomberg Businessweek, Pfizer je, za razliku od drugih velikih proizvođača, lani riskirao i potrošio dvije milijarde vlastitih dolara na istraživanje cjepiva protiv koronavirusa. Kad se zna ovo, ne treba čuditi što su šefovi kompanije od samog početka nastojali dobiti što višu cijenu za svoj globalno traženi proizvod.

Prema povjerljivim podacima, prvotno zamišljena cijena od 19,5 dolara po bočici cjepiva u lanjskim je pregovorima s Europskom unijom podignuta na fantastičnih 65 dolara po bočici, što je možda utjecalo na spomenutu neodlučnost europskih promatrača. Ipak, s vremenom cijena se stabilizirala te je, ovisno o kupcu i okolnostima, iznosila od 18 do 36 dolara.

Ovakva situacija omogućila je Albertu Bourli da djeluje brzo i samouvjereno kao globalni lider.

Pandemija korone dovela ga je u vrlo neobičnu situaciju. Iako je šef farmaceutskog diva koji vodi dosljedno "tvrdu" kapitalističku politiku, Bourla je postao i neka vrsta globalnog korona-spasitelja čije riječi i djela utječu na ponašanje vlada širom svijeta, te mogu spasiti milijune života. Otud ljutnja i razočaranje mnogih, među njima i Europljana, koji ne mogu prihvatiti čistu kapitalističku logiku Pfizera.

Jednom kad se proizvodnja cjepiva normalizira, ova će ljutnja nestati, Bourlino djelovanje postat će predmet temeljitih istraga koje će otkriti mnoge zanimljive detalje o funkcioniranju današnjeg svijeta.

Ipak, već danas je jasno da je najvažniji problem nedostatak jakih globalnih lidera, kakvi su u XX. stoljeću bili, na primjer, američki predsjednici Franklin D. Roosevelt i Ronald Reagan.

Taj nedostatak mogao bi biti posebno opasan ako se dogodi nova pandemija, koju najavljuju mnogi ozbiljni stručnjaci.