SAD je u Afganistanu potrošio dvije hiljade milijardi dolara

Dok snimci Afganistanaca kako preplavljuju aerodrom, u očajničkom pokušaju bijega od talibanske vladavine, obilaze svijet, ogromne sume koje je SAD potrošio u pokušaju da od Afganistana napravi liberalnu demokratiju traže detaljnu kontrolu. Inače će lekcije biti zaboravljene, a tragične greške ponovljene.

Osnova bilo kojeg pokušaja građenja države je sigurnost. Ako se ljudi ne osjećaju sigurno, nestabilnost i korupcija bujaju dok zvanična ekonomija propada. Godine 2001., afganistanska ekonomija je bila u ruševinama zbog više od dvije decenije rata koji se desio prije invazije, predvođene SAD-om u oktobru te godine.

Od 2001. godine, SAD je potrošio 2.260 milijardi u Afganistanu, pokazuje računica projekta Troškovi Rata (Costs of War Project) na Univerzitetu Brown. Najveći dio toga, skoro hiljadu milijardi, progutao je budžet za vanredne operacije van države u Ministarstvu odbrane. Drugi najveći iznos, 530 milijardi dolara, je procijenjena kamata na novac koji je američka Vlada posudila da finansira rat, piše Al Jazeera. 

No, i pored svih tih hiljada milijardi, Afganistan i dalje ima jednu od najmanjih ekonomija planete. Prošle godine, predsjednik Ashraf Ghani je rekao kako 90 posto stanovnika živi od dva dolara i manje dnevno.

Istovremeno, zabranjena ekonomija je svjetala. Nakon što su američke snage otjerale talibane sa vlasti 2001. godine, Afganistan je zabetonirao svoje mjesto kao vodeći globalni izvoznik opijuma i heroina, a to će tako i ostati vjerovatno nakon nove pobjede talibana.

Ako to nije dovoljno za SAD, onda jeste kolaps afganistanske armije i vlade koju je trebalo štititi. Predsjednik Ashraf Ghani je pobjegao iz države, a talibani se slikaju za njegovim stolom. To je donijela američka investicija od dvije hiljade milijardi dolara: haotičan i ponižavajući kraj 20-godišnjeg rata.

Od 2001. godine, SAD je izdvojio više od 144 milijarde na rekonstrukciju Afganistana. Veći dio tog novca je otišao privatnim firmama i NVO-ima koje je američka Vlada zadužila za provođenje programa i projekata izgradnje afganistanskoh snaga sigurnosti, unapređenja uprave, ekonomske pomoći, socijalnog razvoja i borbe protiv nelegalnih droga.

Najveći neuspjeh obnove, i najskuplji, bilo je 88,3 milijarde dolara potrošenih na obuku i opremanje afganistanske vojske od maja 2002. do marta ove godine. Afganistanska vojska je trebala savladati talibane i druge oružane grupe, poput al-Kaide ili ISIL-a, koje su bile egzistencijalna prijetnja Vladi.

No, brzina predaje 300.000 ljudi pred napredak talibana pokazala je koliko malo vjere imaju vojnici u institucije kojima su služili i kojima su se zakleli.

Jedinstveni historijski i kulturalni faktori Afganistana su bez sumnje pomogli tom ishodu. No, slabo praćenje i ocjenjivanje američog rada također su krivi za bacanje novca.

Zbog toga je američki Kongres imenovao Specijalnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana (SIGAR). On od 2008. provjerava rad na obnovi Afganistana, a poznati su po otvorenim izvještajima kada je riječ o prevari ili rasipanju.

Na primjer, u izvještaju od 2017. o američkim naporima na obuci afganistanskih sigurnosnih snaga se navodi kako "politički ograničeni" vremenski okviri Washingtona "stalno potcjenjuju otpor afganistanskih pobunjenika", a precjenjuju se kapaciteti afganistanskih državnih snaga.

SIGAR navodi kako je SAD i griješio davanjem naprednih oružanih i drugih sistema većinom nepismenim vojnicima što je dovelo do ovisnosti o američkim snagama a ne stvaranja vojske koja je sama sebi dovoljna, prenosi Al Jazeera. 

Prošlog mjeseca je SIGAR objavio svoj 10. izvještaj o "naučenim lekcijama" u Afganistanju.

"U nepredvidljivom i haotičnom okruženju, poput Afganistana, slaba kontrola i pogrešno provođenje plana može ugroziti odnose sa lokalnim zajednicama, ugroziti živote osoblja američke i afganistanske vlade, kao i civila, te potkopati strateške ciljeve", - naveo je u sažetku glavni inspektor John F Sopko.

Izvještaj od 324 strane je obimno, ali važno štivo. Sopko, koji ima mjesto u prvom redu gledanja usporenog prikaza katastrofe američkog djelovanja u Afganistanu, ističe gdje će se najvjerovatnije osjetiti utjecaj rada njegova ureda.

"Skoro je aksiomatski da SAD svako malo učestvuje o velikim projektima obnove. Ako to se ponovo desi – makar za nekoliko godina ili decenija – otkrića, lekcije i preporuke iz ovog izvještaja mogu biti korisne",  napisao je.

Zaista korisne, ali te lekcije su za Afganistan došle prekasno, navodi Al Jazeera.