Bugari su glasali u nedjelju na općim izborima – petim u dvije godine – u nadi da će okončati političku nestabilnost i pomoći u prevazilaženju ekonomskih problema izazvanih bijesnim ratom u Ukrajini.
Biračka mjesta otvorena su u 7 ujutro, a preliminarni rezultati se očekuju danas. Zbog apatije birača i generalnog razočaranja u političare koji više puta nisu bili u stanju da sastave održivu vladinu koaliciju, izlaznost na izbore bila je niska.
Bugari su morali ponovo izaći na izbore jer nijedna stranka nije uspjela formirati vladu u posljednjem krugu parlamentarnih izbora koji je održan prije šest mjeseci.
Izlazne ankete su pokazale da stranka desnog centra premijera Bojka Borisova GERB i liberala Nastavljamo promjene (PP) bivšeg premijera Kirila Petkova imaju po oko 26% glasova.
Ovog puta, Petkovljeva PP, centristička stranka, formirala je savez sa malom desničarskom strankom pod nazivom Demokratska Bugarska. Imali su blago vodstvo, prema izlaznim anketama, sa 26,9% glasova u odnosu na GERB i njegovog manjeg partnera, Savez demokratskih snaga (SDS), sa 26,7%
Očekuje se da će zvanični rezultati izbora biti objavljeni u roku od četiri dana, prenosi DW.
Kontinuirana politička nestabilnost
Slično kao na prethodnim izborima, korupcija i velika inflacija zauzeli su centralno mjesto na nedjeljnim izborima.
Prije tri godine u Bugarskoj su izbili masovni antikorupcijski protesti, ali umjesto da donesu pozitivnu promjenu, demonstracije su dovele do niza izbora.
Prekinuvši svoje desetogodišnje vodstvo, Borisov je izgubio vlast 2021. godine nakon optužbi za korupciju. Od tada, političke stranke u zemlji nisu uspjele formirati stabilne koalicije što je dovelo do političkih previranja i privremenih vlada.
Bugarska podijeljena oko rata u Ukrajini
Bugarska je članica EU i NATO alijanse, ali dijeli duboke historijske i kulturne veze sa Rusijom koje su uticale na politički pejzaž Bugarske.
Krajem 2022. bugarski parlament odobrio je prvi paket vojne pomoći Ukrajini, ali je predsjednik Rumen Radev najavio da Bugarska neće slati oružje Kijevu bez privremene vlade na vlasti.
Proruski Radev je imenovao privremene kabinete između neuvjerljivih izbora i kritikovao je Petkova i njegove saveznike kao “huškače rata”.
Također, posljednjih dana prije glasanja, val prijetnji bombama zahvatio je škole koje su domaćini biračkim mjestima za izbore. Stručnjaci za kibernetičku sigurnost pripisali su prijetnje hakerskim grupama koje su se bavile hibridnim napadima koji su najvjerovatnije povezani s Rusijom i čiji je cilj bio stvaranje straha i smanjenje odziva birača.
Najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su šanse za trenutni završetak političkog zastoja male.
