Modni brendovi između profita i kršenja ljudskih prava

Vodeći svjetski modni brendovi, u želji za većim profitom, posljednjih godina izmjestili su svoje tvornice uglavnom u azijske zemlje s jeftinom radnom snagom ili su potpisali ugovore s dobavljačima materijala iz tih zemalja.

Porast profita tih kompanija išao je u korak s optužbama organizacija za ljudska prava o kršenju osnovnih ljudskih i radničkih prava u njihovim tvornicama. Velike kompanije najčešće se pravdaju time kako ne znaju da se u tvornicama njihovih dobavljača krše prava, a neke od njih nerijetko i raskidaju ugovore.

Grupa za ljudska prava pratila je posljednjih godinu dana 156 slučajeva navodnog zlostavljanja radnika u tvornicama odjeće različitih marki u Mijanmaru.

Švedski H&M, drugi po veličini modni trgovac na malo, istražuje 20 navodnih slučajeva zlostavljanja radnika u mijanmarskim tvornicama odjeće koje ga snabdijevaju, objavila je novinska agencija Reuters, samo nekoliko sedmica nakon što je Inditex, vlasnik Zare, najveći modni trgovac, potvrdio da postepeno gasi kupovine iz zemalja jugoistočne Azije.

Grupa za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji pratila je 156 slučajeva navodnog zlostavljanja radnika u mijanmarskim tvornicama odjeće od februara 2022. do februara 2023. godine, u odnosu na 56 u prethodnoj godini, što ukazuje na pogoršanje prava radnika od vojnog udara u februaru 2021.

Brojna kršenja prava

Smanjenje, pa i krađa plata bile su najčešće prijavljivane optužbe, a zatim slijede nepravedni otkazi, nehumani uslovi rada i prisilni prekovremeni rad, navodi se u izvještaju nevladine organizacije Resursni centar za poslovna i ljudska prava (BHRRC).

"Svi slučajevi navedeni u izvještaju BHRRC-a se prate i tamo gdje je potrebno saniraju putem našeg lokalnog tima na terenu i u bliskoj saradnji s relevantnim institucijama", stoji u saopćenju H&M-a.

"Duboko smo zabrinuti najnovijim razvojem događaja u Mijanmaru i vidimo sve veće izazove u obavljanju naših operacija u skladu s našim standardima i zahtjevima", rekao je švedski modni brend.

BHRRC je pratio navode o kršenju radničkih prava u mijanmarskim tvornicama odjeće otkako je vojna vlada preuzela vlast, gurnuvši zemlju u političku i humanitarnu krizu. Istraga uključuje slučajeve zlostavljanja u 124 različite tvornice.

BHRRC je saopćio da prati slučajeve navodnih zlostavljanja putem izvora uključujući sindikalne vođe, međunarodne i lokalne medije kao što su Myanmar Labour News, te nastoji provjeriti izvještaje provjerom kod robnih marki i intervjuiranjem radnika.

U periodu od dvije godine zabilježen je 21 slučaj navodnih zloupotreba povezanih s dobavljačima Inditexa, a 20 povezanih s dobavljačima H&M-a, navodi se u izvještaju.

Ostali spomenuti u izvještaju BHRRC-a uključuju irski multinacionalni modni trgovac Primark, koji ima 19 slučajeva navodnog zlostavljanja, danski Bestseller, koji posjeduje popularne brendove Vero Moda i Jack&Jones imaju 17 slučajeva navodnog zlostavljanja, a poljska kompanija za proizvodnju odjeće LPP 12 slučajeva navodne zloupotrebe.

"Pozdravljamo organizacije koje su u centru pažnje kao što je BHRRC stavile na ova pitanja i nastavit ćemo u potpunosti istraživati i ispravljati sve optužbe za koje saznamo, gdje god je to moguće", naveli su iz Primarka za Al Jazeeru. “Ovaj izvještaj naglašava surovu stvarnost nabavke iz Mijanmara u trenutnom okruženju i zabrinjavajući učinak na prava i sigurnost radnika”.

Kompanija je prethodno prestala slati nove narudžbe dobavljačima iz Mijanmara u oktobru 2022. i očekuje da će posljednje narudžbe iz te zemlje biti isporučene do kraja ove godine.

Najava povlačenja

Španski modni trgovački lanac Tendam također planira prestati nabavljati iz Mijanmara, potvrdio je u svom odgovoru na BHRRC-ovo istraživanje brendova.

"Imamo plan da napustimo zemlju, ali to još nije objavljeno", napisao je Tendam, ne navodeći razloge.

"Dok radimo na našem povlačenju, udvostručili smo veličinu našeg tima za etičku trgovinu na terenu, što nam omogućuje redovitije posjećivanje tvornica s kojima još uvijek radimo i daje nam veću vidljivost", saopćio je Primark.

Danska modna kompanija Bestseller povećala je broj osoblja u svom uredu u Mijanmaru s tri na 11 od državnog udara. H&M, Bestseller i Tendam su među 18 robnih marki koje čine dio projekta MADE koji finansira Evropska unija sa ciljem poboljšanja uslova rada u mijanmarskim tvornicama odjeće.

Stav EU-a je da bi kompanije trebale nastaviti s nabavom iz Mijanmara, gdje je industrija odjeće ključni poslodavac, s više od 500 tvornica koje proizvode odjeću i obuću za velike robne marke.

"Uključujući se kao kompanija u rasprave s lokalnim grupama za radnička prava i sindikatima o platama i uvjetima rada, možete imati utjecaj", rekla je Karina Ufert, izvršna direktorica Evropske privredne komore u Mijanmaru. “Napuštanjem zemlje teško je vidjeti kako možete utjecati na lokalne uvjete.”

Vicky Bowman, bivša britanska ambasadorica u Mijanmaru i direktorica Mijanmarskog centra za odgovorno poslovanje, rekla je da će međunarodne robne marke pod pritiskom da prestanu kupovati iz Mijanmara također najvjerovatnije osigurati stabilne poslove i poduzeti dodatne korake za zaštitu od kršenja prava.

U istraživanju BHRRC-a, neki od najvećih svjetskih brendova odjeće detaljno su opisali svoj pristup dilemi.

U svom odgovoru, vodeći brend sportske opreme Adidas napisao je: “Uprkos rizicima za ljudska i radnička prava koji su identificirani, vjerujemo da kroz pojačane mjere dubinske analize ljudskih prava možemo nastaviti poslovati u Mijanmaru na odgovoran način i u skladu s temeljnim konvencijama ILO-a (Međunarodne organizacije rada), vodećim načelima UN-a i smjernicama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj)”.

Složeni zadaci

Lanci snabdijevanja su složeni entiteti, s dalekosežnim pipcima koji često imaju malo ili nimalo kontakta s glavnim tijelom ili preduzećima. Ako modni velikan prepusti proizvodnju trećoj strani, a nakon toga i ta strana prepusti svoju proizvodnju drugom dobavljaču, tvornici ili partneru, to postaje mutan lanac u kojem je teško utvrditi veze s bilo kojom direktno odgovornom kompanijom ili pojedincem kada su neetične prakse iznijete na vidjelo.

Prema udruženju više od 180 organizacija za ljudska prava, situacija u kineskom Xinjiangu je ozbiljna, gdje je do 1,8 miliona Ujgura i drugih muslimana u zatvoreničkim logorima, gdje kršenja ljudskih prava i prisilni rad u tvornicama i na farmama predstavljaju svakodnevno zlostavljanje.

"Globalne modne marke toliko opsežno potječu iz Xinjianga da udruženje procjenjuje da je ‘gotovo sigurno’ da je čak jedan od pet pamučnih proizvoda koji se prodaju širom svijeta ‘uprljan’ prisilnim radom i kršenjem ljudskih prava koji se tamo događaju".

Organizacija je prozvala brendove od Gapa do C&A, Calvina Kleina, Tommyja Hilfigera i Adidasa zbog povezanosti s prisilnim radom ujgurskog naroda, bilo putem nabavke ili tvornica.

"Postoji velika vjerovatnost da se svaka robna marka u ulici i luksuznoj robnoj marki izlaže riziku da bude povezana s onim što se događa ujgurskom narodu", rekla je Chloe Cranson, voditeljica poslovanja i ljudskih prava u organizaciji Anti-Slavery International, u izjavi za The Guardian.

Tvornice poput zatvora

Kina je kampove za Ujgure nazvala “centrima za strukovnu obuku”. The Washington Post je posjetio jednu takvu tvornicu, koja proizvodi obuću za Nike. Izvještaj kaže da kamp podsjeća na zatvor, s bodljikavom žicom, osmatračnicama, kamerama i policijskom stanicom.

Nike je za Post rekao da je “predan održavanju međunarodnih standarda rada na globalnom nivou” i da je njegovim dobavljačima “strogo zabranjeno korištenje bilo koje vrste zatvorskog, prisilnog, dužničkog ili ugovorenog rada”.

"Globalni brendovi moraju se zapitati koliko im je ugodno pridonositi genocidnoj politici protiv ujgurskog naroda. Te su kompanije nekako uspjele izbjeći nadzor zbog saučesništva u toj istoj politici, to mora prestati", rekao je Omer Kanat, izvršni direktor Uyghur Human Rights Projecta, za Guardian.

"Ljudska prava zapravo i nisu toliko važna, samo pitajte 200 vodećih svjetskih kompanija", kaže, Robert G. Eccles, redovni profesor na Harvard Business School i Univerzitetu Oxford, za magazin Forbes.

Prema njegovim riječima, takav zaključak se može izvući nakon čitanja izvještaja Corporate Human Rights Benchmarka (CHRB), koji su postavili investitori i organizacije civilnog društva posvećene stvaranju prvog otvorenog i javnog mjerila učinka korporativnih ljudskih prava. CHRB je osnovan 2013. kao neprofitna organizacija i sada je dio World Benchmarking Alliance (WBA).

“Sprečavanje negativnih utjecaja na radnike, zajednice i potrošače jedan je od najhitnijih izazova s kojima se gotovo svaka kompanija suočava na današnjem globaliziranom tržištu. CHRB nastoji iskoristiti konkurentsku prirodu tržišta kao snažan pokretač promjena u suočavanju s ovim izazovom“, kaže profesor Eccles.

Organizacije za zaštitu radničkih prava upozoravaju da je zaista teško pronaći pravi način kako bi se zaštitili radnici u ovakvoj situaciji. Radeći u takvim tvornicama radnici u zemljama trećeg svijeta suočeni su s nedostatkom mnogih ljudskih prava.

Nevladine organizacije upozoravaju da bi radnici, ukoliko se modni brendovi pod optužbama za kršenje ljudskih prava povuku iz tih zemalja, mogli ostati i bez radnih mjesta i osnovnih sredstava za život.