Gazprom prvi put u više od 20 godina završio u minusu, izgubio 6.9 milijardi dolara

Ruski plinski div Gazprom izvijestio je protekle sedmice da je u 2023. poslovao s neto gubitkom od 629 milijardi rubalja (6.9 milijardi dolara), zaključivši godinu u minusu prvi put u više od 20 godina, uz otprilike prepolovljenu prodaju plina u Europu, prema Reutersovim izračunima.

Već u 2022. Gazpromova neto dobit bila je potonula, prema Međunarodnim računovodstvenim standardima (IFRS), za 41.4 posto, na 1.226 bilijuna rubalja (15.77 milijardi dolara).

Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) otprilike je prepolovljena, na 1.76 bilijuna rubalja, nakon stagnacije u 2022. godini.

Gazpromov ukupni prihod potonuo je u 2023. godini za 27.4 posto, na 8.5 bilijuna rubalja. Prihod od prodaje plina bio je "dvostruko manji nego u 2022. i iznosio je 3.1 bilijun rubalja", prema izvješću novinske agencije Tass.

Prihod od prodaja nafte, plinskog kondenzata i "proizvoda od obrađenog plina" porastao je za 4.3 posto, na 4.1 bilijun rubalja.

Prepolovljen izvoz plina

Kompanija ne objavljuje podatke o izvozu od početka 2023. godine. Početkom godine Reuters je na temelju podataka europske grupe za transport plina Entsog i dnevnih Gazpromovih izvješća o tranzitu plina preko Ukrajine izračunao da je izvoz plina u Europu u 2023. otprilike prepolovljen, na 28.3 milijarde kubika.

U 2022. Rusija je Europi različitim rutama isporučila oko 63.8 milijardi kubika plina, prema Gazpromovim podacima i Reutersovim izračunima.

Ukupni obujam izvoza plina te je godine gotovo prepolovljen, na 101 milijardu prostornih metara. 

Ruski izvoz plina u Europu, nekoć primarno izvozno tržište, pao je zbog političkih posljedica sukoba u Ukrajini, a Gazprom je danas najvidljivija žrtva zapadnih sankcija, napominje Reuters.

Gazprom trenutno dostavlja plin Europi cjevovodom koji samo na jednoj točki prelazi granicu s Ukrajinom. Drugu tranzitnu točku Ukrajina je blokirala zbog, kako su naveli, preusmjeravanja plina na područje pod ruskom kontrolom.

Plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 teško su pak oštećeni u eksploziji u rujnu 2022. godine čiji uzrok još nije razjašnjen.

Europske vlade posumnjale su u sabotažu iza koje stoji "državni akter". Švedska, Danska i Njemačka pokrenule su istragu i u veljači Stockholm i Kopenhagen objavili su da je istraga zaključena i proslijedili zaključke Njemačkoj.

Njemačka odbija objaviti rezultate istrage, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.

Traže 400 milijuna eura zbog eksplozije plinovoda

Vlasnik je oštećenih cjevovoda konzorcij Nord Stream sa sjedištem u Švicarskoj, koji uz Gazprom, s vlasničkim udjelom od 51 posto, obuhvaća i njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.

Konzorcij traži od svojih osiguravatelja više od 400 milijuna eura zbog eksplozija koje su teško oštetile plinovode i onemogućile isporuke ruskog plina u Njemačku, pokazuju sudski podnesci.

U tužbi podnesenoj u veljači Visokom sudu u Londonu Nord Stream AG imenovao je kao tuženike Lloyd's Insurance Company i Arch Insurance, koji su servisirali projekt u podmorju. Lloyd's su tužili u svoje ime, ali i kao predstavnici drugih potpisnika police koje su izdali osiguravatelji, uključujući Munich Re.

Osiguravatelji se pred londonskim Visokim sudom brane da njihove police ne pokrivaju oštećenja koja su "izravna ili neizravna posljedica" rata, prema pisanom dokumentu s datumom 8. travnja.