Ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država, rat na Bliskom istoku i nastavak ruske agresije protiv Ukrajine bili su, po mišljenju većine stranih i domaćih eksperata za vanjsku politiku koje je intervjuirala Fena, ključni događaji u svijetu u 2024. godini.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo ističe da je Bliski istok doživio tektonske promjene koje su redefinirale regionalnu arhitekturu moći.
Po njegovim riječima, kontinuirano izraelsko vojno djelovanje u Gazi predstavlja najintenzivniju kampanju genocida i etničkog čišćenja u 21. stoljeću, s preko 45.000 žrtava i sistematskim uništavanjem civilne infrastrukture. Iako je Izrael postigao taktičke pobjede poput eliminacije Yahye Sinwara, strateški cilj eliminacije Hamasa ostao je nedostižan.
Ubistvo Hasana Nasrallaha
"Ubistvo Hasana Nasrallaha i slabljenje Hezbollaha stvorili su vakuum moći koji je iskoristila Turska koja je presudno pomogla sirijskoj opoziciji u rušenju jednog od najsurovijih režima u regiji, onog kojeg je predvodio Bashar Al Assad. Pad Assadovog režima fundamentalno je promijenio regionalnu ravnotežu moći. Turska projekcija moći kroz proxy snage efektivno kreira tu zemlju kao novi centar moći koji balansira između iranskog, saudijskog i zapadnih utjecaja u regiji", kaže Turčalo.
Na američkoj unutarnjepolitičkoj sceni, ocijenio je, pobjeda Donalda Trumpa predstavlja značajan zaokret koji će imati dalekosežne posljedice za međunarodni poredak. Njegova pobjeda, iako s tankom većinom u Kongresu, najavljuje moguće značajne promjene u američkom pristupu međunarodnim odnosima, posebno prema savezništvima i multilateralnim institucijama.
Širenje NATO-a
Posebno je značajno što se ove promjene događaju u kontekstu širenja NATO-a kroz pristupanje Finske i Švedske, što predstavlja najveću geopolitičku transformaciju sjeverne Europe od kraja Hladnog rata. Ovo ujedno označava kraj tradicionalne nordijske neutralnosti i značajno jačanje NATO-ovog strateškog položaja u odnosu na Rusiju. Ova promjena dodatno naglašava pomak prema novoj fazi geopolitičkog natjecanja između Zapada i Rusije.
"Ovakva konstelacija događaja sugerira da bi 2025. godina mogla biti obilježena povećanom nestabilnosti u međunarodnom sistemu, gdje će tradicionalni saveznici morati redefinirati svoje odnose, a regionalne sile iskoristiti novonastale prilike za projekciju moći", zaključio je Turčalo.
Predsjednik Panevropskog pokreta Austrije Rainhard Kloucek izdvojio je izbor novog predsjednika u Sjedinjenim Državama Donalda Trumpa, jer je su SAD i dalje vodeća država na tzv. Zapadu, ali ukazuje da Evropa mora razvijati svoju vanjsku i sigurnosnu politiku.
Kraj Assadovog režima
Ističe i kraj Assadovog režima u Siriji, što dokazuje određenu slabost Rusije. Također podsjeća i na "ubistvo" ruskog disidenta Alekseja Navaljnog od strane ruskog režima u kombinaciji sa izborom Vladimira Putina za predsjednika na još jedan mandat.
U vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine, istiše otpor Ukrajine ruskom teroru, te činjenicu da Ukrajina drži dio regije Kursk skoro pola godine i velike gubitke Rusije u maršu kroz regiju Donbas.
Izbor Evropskog parlamenta sa proevropskom većinom, u kombinaciji sa formiranjem nove Evropske komisije sa Kajom Kallas kao novom visokom predstavnicom za zajedničku spoljnu i sigurnosnu politiku i komesarom za odbranu je signal da bi EU mogla razviti vlastitu vanjsku i sigurnosnu politiku.
Ukazuje i na kraj rotirajućeg predsjedavanja Mađarske u EU i preuzmanje ovog rotacionog predsjedništva od strane Poljsku, zemlje koja razumije prijetnje koje dolaze iz Moskve.
Kada je u pitanju rat na Bliskom istoku navodi izraelski odbrambeni udar protiv napada iz Irana u kombinaciji sa uspješnim udarom na vojno vodstvo Hezbollaha.
I na kraju Kloucek je podsjetio na postizanje konačnog dogovora u EU za novi sistem azila, a "da li je dobar ili loš, moramo sačekati i vidjeti".
Ovogodišnji događaji nagovještavaju svjetliju globalnu budućnost, smatra Peter Roff, kolumnista Newsweeka i stručni saradnik Transatlantske mreže lidera iz Washingtona.
Izbor Donalda Trumpa
"Izbor Donalda Trumpa na još jedan mandat u Bijeloj kući vraća Ameriku u centar svjetskih događaja na način na koji to nije bio u godinama (Joe) Bidena", - kaže Roff.
- Kolaps sirijskog Assadovog režima, nadamo se, mijenja regionalnu dinamiku na načine koji promiču, a ne umanjuju mirnu i prosperitetnu budućnost - naglasio je.
Slično tome, uspjeh argentinskog predsjednika Javiera Mileija u razbijanju kičme inflacije i recesije nudi alternativnu viziju tržišnog uspjeha drugim zemljama u tom regionu koje su ekonomski krenule ulijevo.
Glavne svjetske problematične tačke, Ukrajina i Gaza, i dalje zaslužuju pažnju jer su obje prepreke regionalnom i globalnom miru i sigurnosti.
"Uzeti zajedno, razvoj događaja na kraju godine koji ukazuje na sve veće prihvatanje principa slobodnog tržišta, veće oslanjanje na tradicionalne izvore energije i kolaps socijalizma i zelene energije kao percipiranih rješenja pokazuje da bi 2025. trebalo da bude godina u kojoj će globalni životni standard rasti. Trgovina između nacija se povećava, a ljudi gledaju na svjetliju i prosperitetniju budućnost", zaključio je Roff.
Mladen Džino, urednik vanjsko-političke redakcije Informativnog programa BHT1 istaknuo je da je, prije svega, godinu u svijetu je obilježio rat u Gazi u kojem je do sada ubijeno više od 45 hiljada Palestinaca.
Regija Bliskog istoka
Kolike su razmjere ovog sukoba govori činjenica da je regija Bliskog istoka tokom godine buknula. Sukob se proširio na Liban gdje se Izrael borio protiv Hezbollaha. Opasna situacija je bila i tokom međusobnog napada Izraela i Irana.
Od sukoba se strahovalo i u Siriji nakon što je poslije 24 godine u samo nekoliko dana svrgnut predsjednik Bashar al Assad. Novo rukovodstvo trenutno šalje pomirljive tonove, ali situacija je i dalje nesigurna s obzirom na to da u zemlji djeluje više pobunjeničkih grupa.
Nije bilo mirno ni u Ukrajini, treću godinu rata sa Rusijom. Novi momenat je bio upad ukrajinske vojske na rusku teritoriju i, prvi put, ukrajinsko korištenje naoružanja sa Zapada. Rusija zbog toga mijenja svoju nuklearnu doktrinu što je zadalo glavobolju NATO-u i zapadnim zvaničnicima.
"Izborna je godina bila u Sjedinjenim Američkim Državama. Bilo je zanimljivo pratiti situaciju jer je na polovini kampanje Joe Biden povukao svoju kandidaturu. Protiv Donalda Trumpa, koji je u julu preživio atentat, borila se Kamala Harris, ali bezuspješno. BHRT je izvještavao iz Sjedinjenih Država sa izbora 5. novembra i pokazao gledaocima kako izgledaju izbori u zemlji sa više od 340 miliona stanovnika", kaže Džino.
Ističe da pobjeda nepredvidivog Trumpa donosi neizvjesnost kako u unutrašnjoj tako i u vanjskoj politici zemlje.
"Bit će interesantno pratiti prve Trumpove poteze nakon 20. januara kada i zvanično bude imenovan za 47. američkog predsjednika. Od ostalih događaja izdvojio bih izbore za Evropski parlament u kojem su većinu zadržale evropske konzervativne stranke, ali uspon desnice treba biti znak da se politika mijenja. Pad vlada u Francuskoj i Njemačkoj pokazatelj su i da stabilne demokratije nisu imune na političke turbulencije", zaključio je Džino.
Urednik Dnevnog avaza i politički analitičar Danijal Hadžović izdvojio je kao najvažniji ove godine pobjedu Donalda Trumpa na američkim izborima, jer misli da će ona imati najozbiljnije reperkusije po svijet.
"Ono što mislim pod tim da definitivno prelazimo iz sfere globalnog „liberalizma“ u eru „Kissingerovog realizma“, odnosno politike koja više neće ni kriti da je njen primarni i gotovo isključivi interes onaj njen vlastiti nacionalni, iznad bilo kakvih univerzalnih vrijednosti i principa. To će generalno govoreći podrazumijevati povratak ka nacionalnoj državi, uz ono što uz to ide, poput ekonomskog protekcionizma i većeg globalnog nepovjerenja, slično situaciji kakvu smo imali između dva rata. U Trumpovoj percpeciji kao biznismena nema prevelike razlike jeste li lider demokratskog saveznika ili neki autokratski vođa, kao biznismena sve zavisi od toga šta može isposlovati s vama i koliko tu korist firmi koju predstavlja, tj. Americi može donijet", kaže Hadžović.
U konkretnom slučaju misli da to znači da će se Ukrajina morati pomiriti s gubitkom istočnih teritorija i da će ostati bez podrške SAD, dok će Gaza, ali i Zapadna Obala biti ostavljeni na milost i nemilost izraelskih vlasti.
"Mislim da ovo nažalost treba probuditi alarm i u Evropi da se mora, posebno u sigurnosnom aspektu, prestati oslanjati na Ameriku, te graditi vlastitu vojsku, sigurnosni sistem, kao i povećati produktivnost prilično trome ekonomije. Ali, nažalost, Evropa je na unutrašnjem planu toliko podijeljena, s krizama u njenim najvećim državama, da sam skeptik da će se to desiti i prema svemu sudeći ulazimo u eru novog hladnog rata u kojem će konce vući SAD i Kina, a EU biti neki sporedan igrač", rekao je Hadžović.
Novinar i politički analitičar iz Banje Luke Željko Raljić rekao je da ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD svakako jeste značajan planetarni događaj, ali u odnosu na trenutna globalna dešavanja i najave da će 2025. godina biti u mnogočemu prelomna, on je tek naznaka mogućih pravaca za rasplet ključnih ratnih i političkih kriza.
"Iako Vladimir Putin šalje signale o spremnosti da sjedne za zeleni sto po pitanju rata u Ukrajini, jasno je da će većina njegovih zahtjeva biti upućena Zapadu. U tom kontekstu, podsjećam na Putinov poziv na "tehnološki duel" sa zapadnim PVO sistemima protiv ruskog "Orešnika", a da meta bude Kijev", kaže Raljić.
Po njegovim riječima, već sada je jasno da će u budućoj prekompoziciji geopolitičke moći ključni pravac odrediti nuklearni potencijali velikih sila.
"Stoga je lansiranje "Orešnika" na ukrajinski grad Dnjepar, novog tipa rakete srednjeg dometa koja može da ponese nuklearnu bojevu glavu i leti 11 puta brže od zvuka, a pritom je enigma je za PVO sisteme NATO, ključni događaj čije refleksije će se i te kako osjetiti u vremenu koje dolazi. Kao potvrdu toga, navodim i dogovor Putina i Lukašenka da se 10 raketa tipa "Orešnik" instalira u Bjelorusiji koja graniči sa više država Evropske unije", rekao je on.
Raljić kaže da ne trebamo zaboraviti na Konferenciju na Jalti, koja je najavila kraj Drugog svjetskog rata i promjenu geopolitičke mape svijeta, jer je do nje došlo tek kada su SAD imale konstuisanu atomsku bombu, koju su šest mjeseci kasnije bacili na Hirošimu i Nagasaki.
