Rok koji je ranije postavio za postizanje sporazuma s Iranom produžen je do 6. aprila, potvrdio je američki predsjednik Donald Trump, uz upozorenje da bi u suprotnom mogla uslijediti razaranja iranskih energetskih kapaciteta. Istovremeno je naveo da pregovori, kako tvrdi, napreduju “vrlo dobro”, dok je Teheran američku inicijativu odbacio ocijenivši je nepravednom.
Sukob koji traje četiri sedmice proširio se na šire područje Bliskog istoka, pri čemu su zabilježene hiljade žrtava, a posljedice su se odrazile i na globalnu ekonomiju kroz nagli rast cijena energenata i pojačane strahove od inflacije.
Do eskalacije je došlo nakon što 28. februara nisu postignuti rezultati u pregovorima o iranskom nuklearnom programu, nakon čega su Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli vojne napade na Iran.
Tokom sjednice kabineta u Bijeloj kući u četvrtak, Trump je najavio mogućnost dodatnog pritiska ukoliko ne dođe do dogovora. Kasnije je putem društvene mreže Truth Social objavio da će prijetnje napadima na iranska energetska postrojenja biti privremeno obustavljene na deset dana, odnosno do 6. aprila.
"Razgovori su u toku i, uprkos pogrešnim izjavama medija s lažnim vijestima i drugih, idu vrlo dobro", naveo je Trump.
Iranske vlasti su saopćile da ne učestvuju u pregovorima s Washingtonom, dok američki predsjednik nije precizirao s kim tačno SAD vode razgovore, imajući u vidu da je tokom sukoba poginulo više visokorangiranih zvaničnika u Iranu.
Prethodno je 23. marta najavljena petodnevna pauza u prijetnjama napadima na energetsku infrastrukturu, ali je taj period sada produžen na deset dana.
Prema navodima Wall Street Journala, koji se poziva na posrednike u mirovnim inicijativama, Iran nije tražio ovakvu desetodnevnu obustavu. S druge strane, Trump je u emisiji "The Five" na Fox Newsu izjavio da je Teheran tražio sedmodnevni prekid napada, na što iz Irana nije odmah stigla reakcija.
Zvaničnici u Teheranu upozorili su da bi mogli uzvratiti udarima na energetske objekte u zaljevskom području ukoliko dođe do realizacije američkih prijetnji.
Mogućnost napada na civilnu infrastrukturu dodatno povećava zabrinutost zbog destabilizacije tržišta, ali i zbog potencijalnih posljedica po stanovništvo u regiji koje zavisi od električne energije i sistema za snabdijevanje vodom.
