Kraj zapadne bezbjednosti: Trump najavio povlačenje SAD-a iz NATO saveza

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ozbiljno razmatra povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a, ponovo dovodeći u pitanje smisao ovog saveza.

"NATO je danas neprepoznatljiv", rekao je Trump u intervjuu za britanski list Telegraph.

Dodao je da nikada nije imao povjerenja u savez. Istakao je da ga NATO nikada nije uvjerio te da je oduvijek znao da je tigar od papira, što, prema njegovim riječima, zna i Putin.

Trump posljednjih sedmica oštro kritikuje saveznike jer ne učestvuju u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, koji je Iran praktično zatvorio tokom rata na Bliskom istoku.

"Ne samo da ih nije bilo, nego je to bilo teško i za povjerovati. Nisam ni previše insistirao. Samo sam rekao: Hej. Mislim da bi to trebalo biti automatski", rekao je Trump.

Istakao je i da su SAD pomagale drugim državama, uključujući Ukrajinu, iako to, kako kaže, "nije bio naš problem".

Trump se u intervjuu osvrnuo i na Ujedinjeno Kraljevstvo, kritikujući stanje njihove mornarice i nosače aviona.

NATO u najdubljoj krizi

NATO, temelj zapadne bezbjednosne arhitekture od kraja Drugog svjetskog rata, suočava se s najdubljom krizom u svojoj istoriji.

Neposredan povod krizi je američko-izraelski rat u Iranu, odnosno Trumpov poziv da se druge zemlje uključe u obezbjeđivanje plovidbe kroz Hormuški moreuz.

Trump je poručio da bez SAD-a NATO nema stvarnu snagu.

Na svojoj društvenoj mreži Truth Social optužio je saveznike da nisu htjeli učestvovati u borbi kako bi zaustavili Iran s nuklearnim oružjem, a da se sada žale na visoke cijene nafte.

Otvaranje Hormuškog moreuza nazvao je jednostavnim vojnim manevrom, a saveznike je nazvao kukavicama.

Posebno su zabrinjavajuće njegove nedavne izjave u kojima je doveo u pitanje američku podršku saveznicima, tvrdeći da Savez nije pomogao Washingtonu u ratu protiv Irana.

Godine krtika na račun Saveza

Trump već godinama kritikuje NATO. Još prije nego što je prvi put postao predsjednik SAD-a, govorio je da bi ohrabrio Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne ispunjava svoje obaveze.

Tokom prvog mandata više puta je prijetio izlaskom iz Saveza, uključujući i na samitu 2018. godine. U međuvremenu je dogovoreno povećanje izdvajanja na 5 posto BDP-a do 2035. godine, ali ni to nije promijenilo njegov stav.

Suština NATO-a počiva na članu 5, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Ova odredba aktivirana je samo jednom – nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine na SAD. Da li bi danas Washington učinio isto za svoje saveznike, ostaje otvoreno pitanje koje oslikava dubinu krize unutar Saveza, prenosi Index.hr.