Austrija ulazi u Južni tok, Gazpromu pristup OMV-ovim plinskim skladištima

Južni tok, projekt gradnje velikog plinovoda namijenjenog opskrbi južne i središnje Europe ruskim plinom dobio je novi vjetar u leđa nakon što se u njega službeno uključila i Austrija.

Aleksej Miler, čelni čovjek ruskog državnog plinskog monopolista Gazproma i Gerhard Roiss, glavni izvršni direktor austrijske energetske kompanije OMV, u ponedjeljak su u Moskvi potpisali Sporazum o namjeri gradnje Južnog toka u Austriji, a temeljem kojeg je predviđeno da bi sve dozvole za gradnju austrijske dionice plinovoda trebale biti ishođene do kraja sljedeće godine, dok bi prve isporuke plina novim plinovodom trebale poteći 2017. godine. Ovaj sporazum može se smatrati novom prekretnicom u razvoju Južnog toka, te dokazom jalovosti pokušaja Europske unije da u jeku krize u Ukrajini formira jedinstveni stav svih zemalja članica Unije oko ekonomske i energetske politike prema Rusiji. Naime, Europska komisija već nekoliko godina s Gazpromom vodi spor oko usklađenosti postavki tog projekta s europskom regulativom.

Pravila EU zabranjuju mopolističko vlasništvo nad kritičnom infrastrukturom poput plinovoda, a Komisija je od Gazproma zahtijevala da barem 50 posto kapaciteta plinovoda otvori tržištu i drugim dobavljačima plina. Gazprom, pak, ustrajao je u tvrdnji da se ta pravila ne mogu retroaktivno primjenjivati na međudržavne ugovore koje je kompanija sklopila s pojedinim europskim državama prije nego što su ona uopće donesena. Oko cijelog slučaja pokrenut je i spor pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), no sukob se znatno intenzivirao nakon ruske aneksije poluotoka Krima. U medije je čak dospio i zapisnik sastanka predsjdenika Europske komisije Jose Manuela Barrosa s predstavnicima bugarske vlade, gdje ih je upozorio kako "Europska unija ima mogućnosti zamrznuti projekt Južni tok", te opomenuo da ne "potkopavaju europsko jedinstvo" sklapajući bilateralni ugovor s Moskvom oko realizacije spornog projekta. Ipak, tek mjesec dana kasnije, upravo takav ugovor sklopila je Austrija, garantirajući pritom Gazpromu pristup ključnim točkama svoje nacionalne, ali i regionalne plinske infrastrukture.

OMV se tako obvezao Gazpromu omogućiti "sudjelovanje" u plinskoj burzi u Baumgartenu - najvećem plinskom "hubu" centralne i jugoistočne Europe, ali i pristup kapacitetima austrijskih plinskih skladišta. Poruka takvog dogovora je jasna - Austrijanci očito vjeruju kako će Rusija i u budućnosti ostati najveći opskrbljivač Europe plinom, a osiguranje što više alternativnih i povoljnih dobavnih pravaca za dobavu ruskog plina temeljni je izvor energetske sigurnosti i konkuretnosti u narednim desetljećima. Takav cilj formuliran je kao nacionalni interes koji je, pak, pretpostavljen zajedničkoj europskoj politici, što je indirektno u svojoj izjavi naglasio i šef OMV-a. "Ovo je presudni korak prema očuvanju sigurnosti opskrbe Austrije prirodnim plinom i ojačat će poziciju Baumgartena kao ključnog plinskog središta središnje i istočne Europe. Naša suradnja s Gazpromom, koja traje već 50 godina, doprinijela je uspjehu ovog poduhvata koji će pomoći diversifikaciji energetskih opskrbnih ruta prema Europi", rekao je Roiss.

Dvostruki kriteriji

Austrijanci ušli u Južni tok, Bugarima zabranjeno

Prilikom potpisivanja sporazuma šefu Gazproma uručeno je i pismo austrijskog ministra gospodarstva Reinholda Mitterlehnera, koji je pozdravio dogovor dvaju kompanija. Utoliko, jasno je da cijela priča ima i jaku političku pozadinu, a posebno je zanimljivo i to što su Gazprom i OMV kao pravnu podlogu za svoj ugovor pronašli u međudržavnom ugovoru potpisanom između Austrije i Ruske Federacija još 2010. godine - upravo istom modelu kojeg je šef Europske komisije Barroso mjesec dana ranije "zabranio" Bugarima. Utoliko, nakon ulaska Austrije u projekt bit će zanimljivo vidjeti hoće li EK i toj državi prijetiti sankcijama.