EK povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,3 na 1,1 posto

Europska komisija povisila je procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto. Također, pozvala je na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga.

Europska komisija objavila je jesenske ekonomske prognoze za ovu, sljedeću i 2017. godinu, koje uključuju podatke o kretanju BDP-a, inflaciji, zaposlenosti, proračunskom deficitu i javnom dugu u zemljama članicama, kandidatskim zemljama i glavnim trgovačkim partnerima Europske unije.

Nakon ovogodišnjeg rasta od 1,1 posto, sljedeće godine rast BDP-a bi trebao porasti na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto. Europska komisija procjenjuje da će se u idućoj godini proračunski manjak smanjiti s ovogodišnjih 4,9 na 4,7 posto BDP-a, dok bi u 2017. trebao pasti na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama Komisije, do kraja ove godine mogao porasti na 89,2 posto BDP-a. Iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7, a 2017. godine 92,9 posto BDP-a.

U okruženju usporavanja globalne ekonomije, od iznimne je važnosti pojačati temelje gospodarstva kroz strukturne refome i smanjenje vrlo visokog javnog duga koji bi, bez odlučne akcije, mogao dosegnuti skoro 93 posto BDP-a 2017. godine, rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.

Rast gospodarstva na razini EU-a trebao bi se ove godine malo ubrzati i iznositi 1,9 posto, za razliku od prošlogodišnjih 1,4 posto. U svim zemljama članicama, Komisija predviđa ove godine rast BDP-a osim u Grčkoj, gdje bi gospodarstvo trebalo pasti za 1,4 posto.

Optimističnije procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva nisu iznenadile domaće analitičare, koji su i sami posljednjih mjeseci povećali procjene, no upozoravaju na to da se očekuje i rast javnog duga.

Zahvaljujući pozitivnim kretanjima u prvih devet mjeseci ove godine, većina makroekonomista i institucija povećala je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2015. godini.

Nedavno je Hrvatska narodna banka (HNB) povećala procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini s prethodnih 0,5 na 1,2 posto.

U redovitim jesenskim prognozama Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je, pak, procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,5 na 0,8 posto.

Nešto su optimističniji analitičari iz domaćih banaka pa je tako Hypo Alpe Adria banka (HAAB) nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva s 0,5 na 1 posto, a Intesa Sanpaolo s 0,3 na 0,9 posto.

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) prognoziraju blaži rast, za 0,5 posto, dok Societe Generale Splitska banka očekuje rast od oko 1 posto.

Nakon rezultata za drugo tromjesečje i naznaka još snažnijeg rasta u trećem tromjesečju zbog uspješne turističke sezone, odmah smo korigirali naše procjene rasta na oko 1 posto za cijelu 2015. godinu, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

No za razliku od Komisije, koja u idućoj godini očekuje ubrzanje rasta na 1,4 posto, Šantić je nešto oprezniji. Očekujem usporavanje gospodarske aktivnosti u 2016., ponajviše zbog političkih faktora, odnosno zbog toga što je i dalje uloga države bitna za ukupna gospodarska kretanja. Prije se pokazalo da nakon parlamentarnih izbora obično dolazi do određenog usporavanja gospodarske aktivnosti, kaže Šantić.

Očekuje, također, da bi iduće godine Europska komisija mogla pojačati pritisak zbog provođenja mjera fiskalne konsolidacije, a to u kratkom roku negativno pridonosi kretanju gospodarske aktivnosti.