Nakon što je njemačka farmaceutska industrija "Bayer" prije nekoliko dana kupila američkog giganta "Monsanto", koji proizvodi genetski modifikovana sjemena, mišljenja bh. stručnjaka i poljoprivrednika iz te oblasti su podijeljena o tome da li to znači ulazak genetski modifikovanih organizama (GMO) u Evropu na velika vrata.
I dok domaći stručnjaci za bezbjednost hrane tvrde da nema naznaka da ovim genetski modifikovani organizmi ulaze na evropsko tržište, poljoprivrednici smatraju upravo suprotno, odnosno da ta akvizicija znači i ulazak GM sjemena na tržište Evrope, što odmah znači i na bh. tržište.
Naime, zakonska regulativa u Evropi je poprilično jasna pa tako GM hrana nije dozvoljena ni u kojem obliku, osim kao dodatak ili dio hrane za životinje, ali svi ipak postavljaju opravdano pitanje da li će se nešto promijeniti poslije kupovine "Monsanta" od strane njemačkog farmaceutskog giganta.
Prema riječima Dragana Brenja, zamjenika direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH, Evropa je u ovom trenutku odlučna da zaštiti svoje građane od GMO-a. "Šta njihovo spajanje tačno znači, to će vrijeme pokazati. Ono što je važno je da kada je zakon u pitanju on ostaje isti kako u EU, tako i u BiH. Do sada je politika EU bila rigorozna po tom pitanju i nema naznaka da će se ići na liberalizaciju. Njemačka, domovina 'Bayera', je čak i najveći borac protiv GM hrane", kaže Brenjo i dodaje da je vrlo moguće da je jedna od opcija i želja "Bayera" da proširi svoj uticaj na američko i azijsko tržište.
Inače, kada je u pitanju BiH, Agencija za bezbjednost hrane je institucija koja je odgovorna za izdavanje dozvola za uvoz GM hrane u ovu zemlju.
"Do sada nema nijedne dozvole koja je izdata kod nas, a takođe sve politike su složne u tome da nam tako nešto ne treba u BiH i to se u ovom trenutku neće mijenjati. A šta će se dešavati u narednim decenijama, to već niko ne zna", priča on. Brenjo ističe i da će u svrhu što bolje kontrole u narednih nekoliko dana naložiti nadležnim inspekcijama da pojačaju kontrolu kod uvoza dozvoljenih GM supstanci, to jest na činjenicu da li su pravilno označeni.
"Mehanizmi zaštite u BiH su na najvišem nivou, tako da u ovom trenutku ne treba previše brinuti. Kod nas je trenutno zabranjeno kako zasijavanje površina GM sjemenom, tako i prodaja GM hrane", ističe Brenjo. Sa druge strane, s njegovim mišljenjem se ne slaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
"Mi ćemo u Savezu u najskorije vrijeme imati zvaničan stav o svemu tome, a moje lično mišljenje je da je to ulazak GM sjemena na tržište Evrope, što odmah znači i na bh. tržište. Sve mi se ovo čini kao legalizacija svega onog pogrešnog što je 'Monsanto' radio", kaže Marinković.
Zbog svega toga, Marinković ističe da će Savez tražiti od nadležnih da kontrola pri uvozu bude maksimalna. Inače, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS su rekli da su u prethodnom periodu sproveli veliki broj kontrola na GMO i to sa naglaskom na soju. Tako su prošle godine uzeta 272 uzorka od kojih su 123 bila pozitivna, a preneseno u procente to je 45,22 odsto GM soje.
Nakon dobijanja zabrinjavajućih rezultata, Ministarstvo je sprovelo niz aktivnosti kako bi se visok procenat GM usjeva i smanjio.
"Savjetodavci Ministarstva su tokom zime organizovali 27 obuka na kojima je bilo prisutno 420 proizvođača u svim područjima u kojima se soja gaji. Obuke su bile posebno osmišljene i prilagođene, pri čemu je akcenat stavljen na podizanje svijesti kod proizvođača u smislu potencijalnih opasnosti koje uzgoj GMO nosi u budućnosti", kažu u resornom ministarstvu.
Ove radionice su urodile plodom pa je u u toku ove godine od 183 analizirana uzorka, 168 bilo negativno. Podsjećamo da je "Monsanto" prije nekoliko dana prihvatio ponudu za preuzimanje od njemačkog farmaceutskog diva "Bayera" za 128 dolara po akciji, a tim spajanjem nastaje najveća svjetska kompanija u sektoru proizvodnje sjemena i pesticida, vrijedna 66 milijardi dolara.
