Među najboljim praksama reforme u općinama Bosanska Krupa i Tešanj

25.05.2016. 13:56 / Izvor: Akta.ba
Među najboljim praksama reforme u općinama Bosanska Krupa i Tešanj

Grupacija Svjetske banke i ove je godine u Washingtonu organizovala sastanak na kojem su razmijenjene najbolje prakse i iskustva.

Grupacija Svjetske banke i ove je godine u Washingtonu organizovala sastanak na kojem su razmijenjene najbolje prakse i iskustva sa prethodnih projekata vezanih za poboljšanje poslovnog okruženja. Tom prilikom su putem video linka iz Sarajeva predstavljeni i primjeri općina Bosanska Krupa i Tešanj. Prezentirana su iskustva i rezultati  Projekta poboljšanja poslovnog okruženja u BiH kojim su, između ostalih, bile obuhvaćene i ove dvije općine. Aktivnosti na reformama, čiji je cilj bio privlačenje investicija u lokalne zajednice, rađene su u koordinaciji sa općinama i unutar njihovih razvojnih planova za brži rast i prosperitet. Pojednostavljenjem administrativnih procedura, smanjenjem troškova poslovanja za privatni sektor i poboljšanjem uslova za privlačenje investicija, općine Tešanj i Bosanska Krupa svrstale su se među lokacije sa najpovoljnijim poslovnim okruženjem u Bosni i Hercegovini.

"Odluka da investiramo u razvoj poslovne zone „Pilana“ je bila od strateškog značaja za privlačenje investitora jer nam je omogućila da imamo konkretnu i kvalitetnu lokaciju koju možemo ponuditi investitorima. Da bismo privukli investitore, morali smo stvoriti konkurentan i privlačan poslovni ambijent. U tom smislu, posebno su vrijedni projekti koje je Općina Bosanska Krupa provela u saradnji sa grupacijom Svjetske Banke, u okviru kojih smo kroz pojednostavljivanje procedura, izlazak investitorima u susret i promjenom mentaliteta državnih službenika da su oni tu na usluzi građanima,  značajno poboljšali usluge za privatni sektor, te uspostavili sistem postinvesticijske brige o investitorima", istakao je Armin Halitović, načelnik Općine Bosanska Krupa.

Općina Bosanska Krupa već pet godinu zaredom bilježi pozitivne trendove ekonomskog rasta i razvoja. Investitorima nudi atraktivne lokacije za investiranje, efikasan općinski servis koji olakšava proces investiranja i poslovanja, poticaje koji stimuliraju ulagače, te pruža druge oblike podrške u procesu investiranja, postinvesticijske brige i poslovanja za sva poduzeća.

Veliki priliv domaćih i stranih investitora u poslijednjih pet godina bilježi i općina Tešanj. Stoga ne čudi činjenica da je britanski Economist ovu općinu prepoznao kao „dom iznenađujućih industrijskih klastera usprkos stagnirajućoj ekonomiji, visokoj nezaposlenosti i disfunkcionalnoj vlasti u Bosni i Hercegovini“.

"Projekt koji smo realizovali sa Svjetskom bankom je integriran u sistem upravljanja kvalitetom. On je ustvari doprinio efikasnosti rada administracije i njenoj transparentnosti i generalnom smanjenju direktnih i indirektnih troškova koje imaju investitori i koje ima općinska administracija. Mi smo u prošloj godini imali primjere da smo u roku od dva dana izdavali urbanističku i građevinsku dozvolu za firmu koja je obezbijedila 50 novih radnih mjesta. Da bi taj poslovni subjekt radio, maksimalno smo skratili rokove za izdavanje dokumentacije. Naša satisfakcija je da radnici čim prije dobiju posao", pojašnjava Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.

U posljednje četiri godine izvoz iz Tešnja je porastao za gotovo 90 % na oko 350 miliona KM, a proizvodi se izvoze u preko 60 zemalja svijeta. Istovremeno, bilježe se i značajne reinvesticije postojećih domaćih i stranih kompanija. Ukupni prihod privatnog sektora u 2014. godini je iznosio 1,384 milijarde KM, a registrovano je ukupno 89 miliona KM investicija domaćih i stranih privrednika. 

Grupacija Svjetske banke nastavlja aktivnosti na unapređenju poslovnog okruženja na lokalnom nivou u BiH u okviru projekta LIFE, u saradnji sa Britanskom ambasadom u BiH.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti