Hrvatska je imala rekordan rast plaća u javnom sektoru, ali to nažalost nije povezano s reformom javne uprave, rastom produktivnosti javnog sektora i državne administracije ili pak ciljanim nagrađivanjem najkvalitetnijih zaposlenika, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna, prenosi Index.hr.
Bez reforme državne administracije, snažniji rast plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor (ispod 10%) zasigurno neće imati pozitivan efekt na smirivanje inflacije.
Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska je ove godine uvjerljivi rekorder po povećanju mase plaća opće države za čak 1.5 postotnih bodova na 13% BDP-a, čime je Hrvatska pretekla znatno razvijenije zemlje poput Finske, Belgije, Francuske i Švedske te izbila na drugo mjesto na ljestvici EU iza Danske, navodi Stojić.
Izdaci za plaće na razini opće države sada su čak 3 postotna boda viši od prosjeka EU (10.2% BDP-a).
Istovremeno, na IMD-ovoj ljestvici konkurentnosti, Hrvatska prema efikasnosti državnog sektora posljednjih godina stagnira malo ispod "dalekog" 50. mjesta pri čemu anketirani najlošije ocjenjuju poreznu politiku i poslovnu regulativu.
Iako su i članice HUP-a prošle godine u prosjeku podigle primanja zaposlenih za 15-20%, također znatno iznad stope inflacije, velika je razlika kad to radi privatni sektor na temelju produktivnosti i rezultata i kad isto bez posebnih kriterija radi velika država (oko 50% BDP-a) i time utječe na trošak rada u ostatku ekonomije, naročito kroz indeksaciju na "minimalac" u radno-intenzivnim granama poput turizma, trgovine ili graditeljstva.
Plaće u javnom sektoru premašuju one u privatnom
Snažan rast plaća u javnom sektoru uz činjenicu da smo među rijetkim članicama EU gdje plaće u javnom sektoru u prosjeku premašuju one u privatnom sektoru, stavlja hrvatske privatne tvrtke pred velike izazove jer država pritišće tvrtke da dižu primanja zaposlenih znatno brže od rasta produktivnosti, navodi Stojić u svojoj analizi.
Snažan rast plaća vrši i pritisak na indeksacije mirovina pa se od 1.7.2024. očekuje rast mirovina od 8%. Uz ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su i dalje za oko 30% niže od prosjeka EU, rast plaća zadržava inflaciju u Hrvatskoj iznad 6 prosjeka euro područja u srednjem roku, što podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena.
Naime, u srednjem roku, bruto plaće ne smiju rasti za više od 5 posto nominalno, pojednostavljeno rečeno iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2%) te rasta produktivnosti po radnom satu (2-3%) ako Hrvatska želi ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavaju konkurentnost ekonomije.
Glavni preduvjet za održiv rast plaća i njihovo približavanje prosjecima EU je veći rast produktivnosti.
Za uspinjanje u bruto dodanoj vrijednosti te produktivnosti nužan je koordinirani splet strukturnih politika kroz smanjenje poreznog klina visokokvalificiranih zaposlenih, aktivne politike tržišta rada, investicije u energetske kapacitete, značajno smanjenje administrativnih troškova te regulacije poslovanja, ubrzanje pravosudnih mehanizama, jačanje platformi prikupljanja rizičnog kapitala i stalnu reformu obrazovanja prema potrebama tržišta rada, navodi Stojić u Fokusu tjedna.
