Hrvatska smanjuje budžetski deficit, a povećava izdvajanja za plate i penzije

Hrvatska vlada je na sjednici održanoj u petak predstavila prijedlog rebalansa budžeta za tekuću godinu. Prema novim projekcijama, prihodi ostaju na nivou od 33 milijarde eura, što je tek oko 30 miliona više u odnosu na prvobitni plan, dok se rashodi umanjuju za 223 miliona eura i sada iznose 36,8 milijardi.

Potpredsjednik Vlade i ministar finansija Marko Primorac, prenosi Hina, naglasio je da se budžetski manjak smanjuje s četiri na 3,8 milijardi eura. Kada je riječ o izvanbudžetskim korisnicima, prvobitno je bio predviđen konsolidirani deficit od 161 milion eura, a rebalansom je planiran suficit od 94 miliona.

Primorac je pojasnio da su rashodi koji utiču na deficit smanjeni za 454 miliona eura, dok su sredstva iz evropskih i drugih izvora uvećana za 231 milion. Dodao je da se time omogućava preusmjeravanje određenih projekata na EU fondove, iako su oni u početku bili predviđeni u državnom budžetu. Cilj rebalansa, istaknuo je, bio je uskladiti stavke sa odlukama donesenim nakon usvajanja osnovnog dokumenta.

Među glavnim obilježjima rebalansa izdvojio je više od milijardu eura namijenjenih građanima i penzionerima – kroz povećanje penzija, veća izdvajanja za plate zaposlenih u javnim i državnim službama, te kroz socijalne i porodiljne naknade.

Za projekte u okviru EU fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti usmjereno je dodatnih 286 miliona eura, a oni obuhvataju jačanje odbrambenih i sigurnosnih kapaciteta, civilnu zaštitu te održivo upravljanje vodama. Uz to, oko 55 miliona eura predviđeno je za deveti paket mjera zaštite standarda građana i konkurentnosti privrede, među kojima su podrška najugroženijim skupinama i osiguravanje povoljne energije.

Deficit konsolidirane opće države sada se planira na 2,9 posto BDP-a, odnosno 2,7 milijardi eura. Ministar je pozvao i lokalne i regionalne vlasti na odgovorno upravljanje finansijama, jer je u rebalansu predviđen manjak lokalnih budžeta od 333 miliona eura.

Uz očekivani ekonomski rast od 3,3 posto u ovoj godini i planirani deficit, predviđa se nastavak smanjenja javnog duga – sa 57,6 posto BDP-a u 2024. na 56,9 posto u ovoj godini, zaključio je Primorac.