MOL

Foto: MOL Grupa

03.06.2026 |

EU / EKONOMIJA

Izvor: Akta.ba

STRATEŠKI ENERGETSKI ISKORAK

MOL Grupa i partneri započinju proizvodnju plina na polju ACG u Azerbajdžanu

MOL i partneri započeli su prvu komercijalnu proizvodnju gasa na ACG polju u Azerbejdžanu, jednom od najvećih energetskih projekata svijeta.

MOL Group i njeni partneri u zajedničkom ulaganju (JV) izvukli su prvi gas u ACG polju u Azerbejdžanu, gdje su prethodno identificirana nepovezana ležišta gasa (NAG) ispod i iznad proizvodnih naftnih polja. Partneri su sada završili bušenje početne proizvodne bušotine i započeli aktivnosti testiranja. Ovo označava prvu komercijalnu proizvodnju gasa iz ACG-a, jednog od najvećih naftnih polja na svijetu.

Početna bušotina, izgrađena na postojećoj platformi West Chirag, predstavlja ključni prvi korak u otključavanju značajnog, nepovezanog gasnog potencijala polja. Pored omogućavanja rane proizvodnje, bušotina će pružiti vrijedne podatke o ležištima i protoku, podržavajući procjenu baze resursa i informišući budući razvoj gasa u punom polju. Nepovezani gasni resursi polja Azeri-Chirag-Gunashli ("ACG") smatraju se značajnim, sa do 4 biliona kubnih stopa (oko 112 milijardi kubnih metara) na lokaciji i potencijalnim povećanjem od 6 triliona kubnih stopa. Gas i kondenzat proizvedeni iz bušotine biće usmjeravani do terminala Sangachal putem postojeće infrastrukture ACG-a. Nakon Državne naftne kompanije Republike Azerbejdžan (SOCAR) i BP-a, operatera zajedničkog ulaganja, MOL je treći najveći suvlasnik u ACG-u.

"Nakon uspješne proizvodnje nafte u ACG polju, prva proizvodnja gasa predstavlja važan korak ka daljem razvoju polja, nadograđujući našu snažnu saradnju sa projektnim partnerima. Naše veliko partnerstvo u Azerbejdžanu sa SOCAR-om traje već dugi niz godina i predstavlja ključni stub našeg međunarodnog upstream portfolija. Posvećeni smo iskorištavanju našeg bogatog iskustva u istraživanju i proizvodnji kako bismo dodatno unaprijedili upstream sektor Azerbejdžana i podržali sigurnost snabdijevanja u Centralnoj Europi", rekao je Zsombor Marton, izvršni potpredsjednik MOL Group za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

MOL Grupa je ušla u Azerbejdžan 2020. godine kupovinom 9,57% udjela u Azeri-Chirag-Gunashli ("ACG"), jednom od najvećih naftnih polja na svijetu, te efektivnih 8,9% udjela u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan ("BTC") koji transportuje sirovu naftu do mediteranske luke Ceyhan. Azerbejdžan igra važnu ulogu u energetskom snabdijevanju Centralne i Istočne Europe: do sada je skoro 18 miliona barela sirove nafte MOL transportovano iz ACG polja kroz naftovod BTC i teretne brodove do rafinerija MOL Grupe, uključujući Bratislavu Slovnafta i rafineriju nafte Rijeka kompanije INA. ACG čini 14% ukupne proizvodnje MOL-a i 26% ukupnih rezervi prema podacima iz 2025. godine.

U decembru 2025. godine, MOL Grupa i SOCAR potpisali su sveobuhvatni sporazum o istraživanju, razvoju i dijeljenju proizvodnje za kopneno područje u regiji Šamakhi-Gobustan u Azerbejdžanu. MOL Grupa, kao operater, drži 65% udjela, dok SOCAR ima 35% udjela u zajedničkom istraživačkom projektu. Kao dio narednih koraka, planirano je seizmičko istraživanje početkom 2026. godine, a zatim istražno bušenje u kasnijoj fazi.

Kao dio međunarodnog portfolija MOL Grupe, kompanija ima polja za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u deset zemalja, sa proizvodnjom u osam zemalja: Hrvatskoj, Azerbejdžanu, Iraku, Kazahstanu, Rusiji, Pakistanu, Egiptu i Mađarskoj. Kako bi održao ažurirani SHAPE TOMORROW cilj od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte dnevno u narednih pet godina, MOL nastoji dodatno ojačati svoj međunarodni portfelj i traži dodatna strateška partnerstva. Kao rezultat toga, nedavno su potpisani sporazumi o saradnji sa Nacionalnom naftnom kompanijom Kazahstana (KazMunayGas), Nacionalnom naftnom kompanijom Azerbejdžana (SOCAR), Nacionalnom naftnom kompanijom Turske (TPAO) i Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom (NOC).

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI