Broj paketa koje kupci vraćaju internet trgovinama u Njemačkoj mogao bi ove godine dostići rekordnih 560 miliona. Rast online kupovine povećava obim posla dostavnim kompanijama, dok ekološke organizacije upozoravaju na posljedice masovnog vraćanja robe.
Prema procjenama istraživačke grupe za upravljanje povratima robe Univerziteta u Bambergu, tokom 2026. godine njemačkim internet trgovcima moglo bi biti vraćeno približno 560 miliona paketa, što bi predstavljalo najveći zabilježeni broj.
Prošle godine vraćena su 542 miliona paketa, a istraživači navode da se trenutno pošiljaocu vraća gotovo svaka četvrta narudžba iz online trgovine, odnosno 24,1 posto.
Björn Asdecker, voditelj istraživačke grupe Univerziteta u Bambergu, objašnjava da udio povrata nije značajnije promijenjen, ali njihov ukupan broj raste zbog sve većeg obima internet kupovine.
Modni proizvodi prednjače u povratima
Prema procjenama istraživača, približno 90 posto vraćenih artikala odnosi se na modne proizvode.
Istovremeno, njemačko tržište dostave paketa nastavlja rasti. Savez kompanija za paketnu i ekspresnu logistiku (BPEX) predviđa da će ove godine ukupan broj pošiljki dostići 4,48 milijardi.
Jedan od razloga povećanja online kupovine jeste i sve veća upotreba mobilnih aplikacija, koje omogućavaju jednostavno i brzo naručivanje proizvoda.
Asdecker smatra da kupovina putem aplikacija dodatno podstiče impulsivne odluke potrošača. Za razliku od kupovine putem računara, korisnici mobilnih aplikacija često manje vremena posvećuju poređenju cijena i ponuda različitih trgovaca.
Zbog takvih navika postoji mogućnost da udio vraćenih paketa u narednom periodu dodatno poraste.
Logističke kompanije zapošljavaju dodatne radnike
Rast internet trgovine povećava i potrebe za dostavnim uslugama, posebno tokom prazničnih perioda.
Michael Kiefer, rukovodilac odjela za dostavu u DHL Group u Mannheimu, navodi da se broj paketa tokom pojedinih dana najveće potražnje pred Božić više nego udvostručio u odnosu na prethodnu godinu.
Zbog povećanog obima posla kompanija tokom Božića, Uskrsa i drugih praznika angažuje približno 20 posto dodatnih radnika. Dio njih dobija mogućnost stalnog zaposlenja, dok se ostali angažuju privremeno.
Za logistički sektor povećanje broja paketa predstavlja poslovnu priliku, naročito u okolnostima kada se obim tradicionalnih pisama smanjuje.
Koristi imaju i manji trgovci koji sarađuju s dostavnim službama.
Primjer je vlasnik kioska Oktay Danisir iz Mainza, koji sarađuje s pet dostavnih kompanija. Samo ponedjeljkom dostavne službe iz njegovog objekta preuzimaju između 200 i 300 paketa.
Danisir navodi da mu usluge preuzimanja i predaje paketa donose dodatne prihode i privlače kupce koji inače ne bi posjećivali njegov kiosk. Zaradom od ovog dijela poslovanja, kako kaže, može pokriti troškove zakupa poslovnog prostora.
Ekološke organizacije upozoravaju na rasipanje resursa
Dok logističke kompanije ostvaruju korist od povećanog broja pošiljki, organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju na negativne posljedice takvog trenda.
Greenpeace, Njemačka organizacija za pomoć okolišu (DUH) i Savez za zaštitu prirode i biodiverziteta (NABU) već godinama kritikuju praksu masovnog vraćanja robe.
Prema njihovim upozorenjima, transport proizvoda koji se vraćaju trgovcima povećava potrošnju resursa, doprinosi emisijama štetnih gasova i dodatno opterećuje gradski saobraćaj.
Poseban problem predstavlja uništavanje neprodane i vraćene robe.
Europska unija je od jula 2026. godine uvela zabranu uništavanja određenih kategorija neprodanih proizvoda za velike kompanije, ali postoje izuzeci i ograničenja u primjeni novih pravila.
Besplatni povrati podstiču kupovinu
Jedan od razloga velikog broja povrata jeste činjenica da mnogi internet trgovci kupcima omogućavaju besplatno vraćanje naručene robe.
Iako takva praksa predstavlja dodatni trošak za kompanije, ona istovremeno podstiče potrošače na češću kupovinu.
Prema Asdeckerovoj analizi, kupci koji najčešće vraćaju proizvode ujedno spadaju među najprofitabilnije grupe potrošača. Razlog je to što naručuju znatno više robe i na kraju zadržavaju više proizvoda nego što ih vrate.
Veliki internet trgovci zbog toga nisu zainteresovani za uvođenje obaveznih naknada za povrat robe, jer bi takva mjera mogla uticati na njihove prodajne rezultate.
Procijenjenih 560 miliona povrata u 2026. godini tako pokazuje razmjere razvoja internet trgovine u Njemačkoj, ali istovremeno otvara pitanje ekonomskih i okolišnih troškova sve većeg broja pošiljki.
