Pravi problem eurozone je Italija, a ne Grčka

Grčka je možda poslužila kao alarm koji je upozorio na opasnost od urušavanja eurozone, ali Italija je zapravo ta koja bi mogla napraviti veću štetu, piše Wall Street Journal.

Ako je kriza u Grčkoj akutna, onda se ona u Italiji, trećoj po veličini ekonomiji eurozone, može nazvati kroničnom, navodi američki list, dodajući da će se europska monetarna unija suočiti s problemom mnogo većim od grčkog, ukoliko podaci iz Rima u svibnju ne pokažu da je Italija izašla iz trogodišnje recesije.

Da bi eurozona napredovala, potrebno je da njenim članicama bude bolje unutar nego van monetarnog bloka, naglasio je nedavno predsjednik Europske centralne banke (ECB) Mario Draghi. Najočigledniji primjer je Grčka, čija je vlada predložila novi paket mjera u cilju otključavanja isplate 7,2 milijarde eura vrijedne tranše međunarodnog kredita pomoći ukupne vrijednosti 240 milijardi eura.

Talijanska ekonomija zapravo usporava već desetljećima. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u 1980-im, prosječan godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 2,1 posto, da bi u 1990-im pao na 1,4 posto, a u prvom desetljeću ovog stoljeća na 0,6 posto. Od 2010, prosječan godišnji rast BDP-a je negativan i iznosi minus 0,5 posto.

Skroman rast bruto domaćeg proizvoda u 2015. godini označio bi prvu godinu rasta aktivnosti nakon trogodišnjeg razdoblja recesije. Italija nije zabilježila rast nijedno tromjesečje od sredine 2011. godine, podsjeća Reuters. OECD je nedavno podigao prognoze talijanskog rasta za 2016. godinu, na 1,3 posto, s jedan posto projiciranih u studenome prošle godine.

Za Italiju, ipak, ima nade, zahvaljujući programu kvantitativnog labavljenja kog je pokrenula ECB, niskim cijenama nafte i slabom euru. Najnoviji niz indikatora je pozitivan. Indeks upravljanja nabavkom kojeg izračunava kompanija Markit je u ožujku porastao na 11-mjesečni maksimum od 53,3 poena, a u porastu su i potrošačko i poslovno povjerenje.

Stručnjaci UniCredita predviđaju da je ekonomski rast u prvom kavrtalu bio pozitivan prvi put od 2011. i iznosio 0,2 posto. Neki drugi podaci, međutim, ne pružaju razlog za optimizam. Industrijska proizvodnja je u siječnju pala 0,7 posto, nezaposlenost je u veljači porasla na 12,7 posto, a među mladima na čak 42,6 posto.

Potencijal rasta Italije zabrinjavajuće je nizak, navodi američki list. Ekonomisti JP Morgana smatraju da će rast BDP-a u narednim godinama biti na nultoj razini. Napori premijera Italije Mattea Renzija da reformira ekonomiju bit će od ključnog značaja, a njegov trud da poboljša uvjete na tržištu rada zaslužuje svaku pohvalu.

Ipak, jedna od velikih barijera koje koče ekonomski rast Italije je "kultura" koja sprječava jačanje malih poduzeća i koja štiti trenutno zaposlene na štetu mladih koji traže posao, smatra list.

Bliži se nekoliko važnih datuma za budućnost eurozone: Grčka 9. travnja treba otplatiti 450 milijuna eura MMF-u, a Italija će 13. svibnja saznati je li izašla iz trogodišnje recesije. Ukoliko nije, javit će se dodatna pitanja što eurozona čini za dobrobit svojih članica, zaključuje WSJ.