Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pripremio je izvještaj za period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine kojim je izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a da BiH nije iskoristila zamah koji je početkom godine postignut na putu EU integracija, piše "Avaz".
"Bosna i Hercegovina nije u potpunosti iskoristila ovu inicijativu, uglavnom zbog neuspjeha da ispuni sve zahtjeve Plana rasta. Interno, periodom su dominirale pripreme za nedavne lokalne izbore održane 6. oktobra 2024. godine, ali i kontinuirani pokušaji podrivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Izvještajni period završen je tužno zbog vanredne situacije u zemlji uzrokovane poplavama i klizištima koja su rezultirala gubitkom dragocjenih života i materijalnom štetom u pet centralnih općina", navodi Schmidt u uvodu izvještaja.
Foto: Sedmi izvještaj, Avaz
PLAN RASTA
Visoki predstavnik dalje navodi da je "u pogledu reformi i evropskih integarcija došlo do neuspjeha politike etničke pripadnosti, što je kulminiralo neusvajanjem Nacrta reformske agende u skladu sa svih 113 zahtjeva Plana rasta".
Pojašnjava da je tako BiH postala jedina zemlja u regionu koja je za sada izostavljena iz Plana rasta, te da je odgovornost na domaćim akterima.
"U međuvremenu, iskazana opredijeljenost vlade ka evropskim integracijama ostaje nepromijenjena. Lokalno vlasništvo nad procesom reformi će na kraju biti ključno za Bosnu i Hercegovinu da napreduje na svom putu ka evropskim integracijama", objašnjava Schmidt.
Istakao je da opredjeljenje za reformu Ustava BiH za provedu presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci nije dalo rezultate, te da političke stranke i vlasti nisu poduzele nikakvu inicijativu u tom pogledu.
Kazao je da je kao visoki predstavnik odgovoran za održivi razvoj demokratije u BiH:
"S tim u vezi, pozvat ću u narednom periodu sve zainteresovane strane da pokrenu inicijativu za sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava." navodi.
VLADAJUĆA KOALICIJA PODRIVA BIH
Upozorio je da vladajuća koalicija u RS nastavlja podrivati BiH, autoritet državnih institucija i slabiti njihov učinak.
Dodao je da su "sve političke stranke, pored usvajanja neustavnog izbornog zakona RS, odlučile učestvovati na nedavnim lokalnim izborima u organizaciji CIK-a BiH".
Visoki predstavnik u BiH navodi i da je usvajanje Rezolucije kojom se 11. juli proglašava "Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine" i osuđuje svako negiranje tog historijskog događaja i sve radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločini protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova naišlo na agresivnu kampanju historijskog revizionizma, višestruko negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca od strane vladajuće koalicije u RS.
Schmidt je podsjetio Vijeće sigurnosti UN-a i da je, uoči glasanja Generalne skupštine UN-a, Vlada RS usvojila tzv. nacrt Sporazuma o "mirnom razdruživanju".
U Beogradu je nako usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici održana Svesrpska skupština s ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava. U međuvremenu, NSRS je nastavila zakonodavni red u stvaranju paralelnog pravnog okvira.
"Nastavljeni su i izazovi vladajuće koalicije u Republici Srpskoj institucijama na državnom nivou, posebno Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kao i instituciji i mandatu visokog predstavnika. To uključuje prijetnje i huškačku retoriku, ali i radnje kojima se potkopava moj kredibilitet kao visokog predstavnika, a time i sposobnost da provedem svoj mandat. Ovakvim postupcima se direktno krši Aneks 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji nalaže punu saradnju strana u Sporazumu sa visokim predstavnikom.", navodi.
Schmidt je upozorio i na prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika, rekavši da "djela prati secesionistička retorika":
"Predsjednik Republike Srpske je 7. juna 2024. godine, ne iznoseći detalje, rekao da će Republika Srpska održati referendum o otcjepljenju od BiH. On je nastavio da koristi pitanje državne imovine da prijeti secesijom. Dana 7. jula 2024, Dodik je ponovio da Republika Srpska neće oklijevati da proglasi nezavisnost ako međunarodna zajednica nametne zakon o državnoj imovini. Postoji i tendencija opisivanja entiteta Republika Srpska kao samostalne države.", navodi.
OPSTRUKCIJE USTAVNOG SUDA
Schmidt je istakao i namjerne opstrukcije u funkcioniranju Ustavnog suda BiH, te upozorio na sve poteze NSRS kojima se podriva država BiH, a dotakao se i američkih sankcija za pojedince i kompanije u RS povezane s Dodikom.
"Vlada Republike Srpske se u posljednjih 6 mjeseci suočava sa poteškoćama u podizanju kredita sa finansijskih tržišta. Budžetom za 2024. bilo je predviđeno zaduživanje u iznosu od 1,3 milijarde KM, ali je do sredine oktobra uspjelo da se zaduži samo za 425 miliona KM.", navodi.
"U izvještajnom periodu nije bilo većeg pomaka u implementaciji Agende 5+2.. Nije bilo zakonodavnog rada na državnom nivou kako bi se riješilo veoma sporno pitanja državne imovine. Određene korake koje su preduzeli entiteti, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je prvo suspendovao, a potom ukinuo.", navodi dalje.
Dotakao se i Distrikta Brčko gdje, kako navodi, nastavljen pozitivan trend, ali se tempo nije ubrzao.
"Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine u izvještajnom periodu nije održalo nijednu sjednicu i nije usvojilo Globalni okvir fiskalnog bilansa i politike u Bosni i Hercegovini za period 2025.-2027., što remeti pripremu Državnog budžeta za 2025. godinu. Novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, koji čine značajan dio klastera vladavine prava među 14 ključnih prioriteta Evropske komisije, nastavljeni su tokom izvještajnog perioda bez ikakvih konačnih rezultata", navodi Schmidt.
Dodao je da postoje brojni dokazi da, ako se njime upravlja na koordiniran način, Opći okvirni sporazum za mir i evropske integracije su komplementarni. Naveo je da "proces integracije u EU taj koji će državu održati na putu trajnog mira i prosperiteta".
"Bosna i Hercegovina stoji na raskrsnici da iskoristi ili izgubi priliku koja se predstavlja kao kandidatura za EU. Svi politički akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštovati Opći okvirni sporazum za mir, koji ne ostavlja sumnju u suverenitet, teritorijalni integritet i administrativnu strukturu zemlje", navodi Schmidt u izvještaju koji je podnio.
