Novi porez tehnološkim divovima poput Facebooka, Amazona i Googlea mogao bi Europskoj uniji donijeti oko pet milijardi eura godišnje, kazao je europski povjerenik za poreznu politiku Pierre Moscovici, najavivši moguće postizanje dogovora do Božića.
Razgovori dobro napreduju, ističe Moscovici u razgovoru za BBC, i mogli bismo se pomaknuti s mrtve točke u rješavanju tog pitanja koje izaziva kontroverze diljem svijeta.
Europski povjerenik pritom upozorava da ako dogovor ne bude postignut do Božića, porez neće ponovo biti uvršten u dnevni red prije kraja iduće godine.
Podsjeća da će među dominantnim pitanjima iduće godine biti brexit, izbori za Europski parlament u svibnju i imenovanje novih povjerenika EK, tako da je teško zamisliti da će biti postignut sporazum o porezu za tehnološke kompanije.
Moscovicijev istup uslijedio je nekoliko dana nakon što se Facebook iznova suočio s valom kritika zbog objave da u Britaniji plaća 15,8 milijuna funti poreza, uz prijavljene prihode od čak 1,3 milijarde funta.
Nakon odbitka goleme porezne olakšice, konačni račun za porez bit će više nego prepolovljen i iznosit će 7,4 milijuna funta.
Nova inicijativa EU-a pojačat će pritisak i na britanskog ministra financija Philipa Hammonda koji je iznio vlastiti prijedlog novog poreza za tehnološke kompanije.
Moscovici treba suglasnost svih zemalja-članica EU-a, uključujući i Britaniju u ovoj fazi.
Dodaje da su dvije vodeće zemlje EU-a Njemačka i Francuska jasno rekle da sporazum o novom porezu žele do kraja ove godine.
Time nisu uklonjene sve prepreke inicijativi europskog povjerenika za poreznu politiku. Tako su Irska, Češka, Švedska i Finska prije par dana izrazile zabrinutost da bi uvođenjem takvog poreza EU možda prekršio međunarodna pravila o jednakom tretmanu kompanija na globalnoj razni.
EK je ove godine objavio prijedlog o 3-postotnom porezu na prihode velikih internetskih kompanija, čiji su globalni prihodi veći od 750 milijuna eura godišnje.
Digitalno prisustvo
Trenutačno tvrtke poput Googlea, Amazona i Facebooka ne podliježu obvezi plaćanja poreza na dobit kakav plaćaju klasične kompanije zato što nisu u velikoj mjeri fizički prisutne u mnogim zemljama.
Dobit uglavnom prijavljuju u zemljama gdje imaju sjedišta, a obično su to Sjedinjene Države. Najviše poreza stoga plaćaju ondje.
"Te kompanije, ti internetski diovovi, plaćaju u EU malo poreza ili ga uopće ne plaćaju. Zašto? Zato što je naš sustav korporativnih poreza zastario. To nije njihova krivnja, već naša. Naš se porezni sustav temelji na fizičkom prisustvu", pojasnio je Moscovici na jesenskom redovnom zasjedanju MMF-a koje se ove godine održava na Baliju.
"Moramo razmisliti o digitalnom prisustvu. Usporedimo li sve kompanije, prosječna stopa korporativnog poreza iznosi 23 posto. Za one na Internetu iznosi nekih devet posto. To je problem ravnopravnog tretmana kompanija", precizirao je Moscovici.
Kako bi olakšao postizanje dogovora, kaže da je spreman poduprijeti klauzulu prema kojoj bi se porez tehnološkim kompanijama uveo u ograničenom vremenskom razdoblju, odnosno dok međunarodne organizacije poput Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne dogovore sličan sustav oporezivanja za sve zemlje.
To bi moglo ublažiti bojazni nekih zemalja članica da bi novi porez mogao naštetiti širem gospodarstvu i smanjiti privlačnost EU-a za ulaganja.
S druge strane, budući da su vrlo male šanse da SAD pristane na bilo kakav sustav koji bi naizgled relativizirao američke priče o poslovnom uspjehu, čini se da sporazum na međunarodnoj razini neće biti postignut tako skoro.
"Utjecaj (poreza) bio bi stvarno ograničen – donio bi nekih pet milijardi eura godišnje" u blagajnu EU-a, kazao je Moscovici vezano za novu inicijativu.
"Iskreno, usporedimo li to s dobiti tih kompanija, možemo reći da ih (porez) ne bi uništio. Mislim da možemo iznaći zajedničko stajalište (u EU)", istaknuo je.
