EU objavila ekonomski i investicijski plan za Z. Balkan vrijedan 9 mlrd. eura

Evropska komisija danas je usvojila sveobuhvatan za Zapadni Balkan s ciljem poticanja dugoročnog ekonomskog oporavka regije, podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji, te podržavanju regionalne integracije i konvergencije s Evropskom unijom.

Glavni cilj Ekonomskog i investicijskog plana jeste potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regiona i regionalnu ekonomsku integraciju. Želimo podržati zelenu i digitalnu tranziciju na Zapadnom Balkanu, provedbu reformi potrebnih za napredak na putu EU i približiti region jedinstvenom tržištu EU. Sve bi to trebalo dovesti do održivog ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Ovaj je plan utoliko potrebniji zbog ogromnih negativnih posljedica COVID-19 na ekonomije Zapadnog Balkana, koje su i ranije zaostajale u smislu ekonomske konvergencije s EU, te se suočavaju sa izazovima usljed slabe konkurentnosti, visoke nezaposlenosti i strukturnih slabosti.

Koje su ključne vodeće inicijative u Planu?

Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva transportna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Garantni fond za mlade za stvaranje mogućnosti zapošljavanja mladih.

U kontekstu zelene i digitalne tranzicije, Komisija će analizirati troškove, koristi i uticaj navedenih vodećih investicijskih projekata i njihovih pratećih projektnih prijedloga s ciljem aktivnog i svrsishodnog napretka.

VODEĆA INICIJATIVA 1. – POVEZIVANJE ISTOKA I ZAPADA

– Završetak „Autoceste mira“ na Kosovu (koja će Prištinu povezati s Nišem u Srbiji) uz značajan napredak na dionici kroz Srbiju.

– Premda je (osnovna mreža) cestovnog koridora (Koridor X) jugoistočno od Mađarske kroz regiju do Bugarske, Grčke i šire praktički dovršena, kao i podrška EU-a, u potpunosti će se modernizirati i paralelni željeznički koridor. Konkretno, u ovom roku će se finalizirati obilaznica kod Niša u Srbiji. Značajno će se unaprijediti i projekat na Koridoru X za unapređenje željezničke veze između Srbije i Hrvatske, koja je vitalna veza u željezničkom teretnom prometu, kao i projekt nadogradnje željezničke veze prema Sjevernoj Makedoniji.

– Također će se značajno unaprijediti željeznički koridor VIII između Skoplja i bugarske granice, a u cilju povezivanja Skoplja i Sofije..

 

VODEĆA INICIJATIVA 2. – POVEZIVANJE SJEVERA I JUGA

– Planiran je završetak 75% glavnog cestovnog koridora sjever-jug koji povezuje glavne gradove srednje Europe preko Sarajeva u Bosni i Hercegovini do luke Ploče na jadranskoj obali (Koridor Vc), u skladu sa standardima autocesta. Također se planira unapređenje željezničke veze duž istog koridora.

– Kompletna sanacija željezničke rute 4 koja povezuje Beograd sa Podgoricom do crnogorske luke Bar od granice sa Srbijom do mora. Planira se i dalje unapređenje paralelnog cestovnog koridora, posebno podgorička obilaznica.

– Pojačat će se povezanost glavnih gradova Sarajeva i Podgorice, povezujući se dalje sa postojećim i planiranim mrežama u Bosni i Hercegovini i pružajući direktnije veze između susjeda.

– Planira se dodatno unapređenje željezničke rute koja povezuje Beograd s Prištinom kroz građevinske radove na Kosovu i pripremu potrebne tehničke dokumentacije za sanacijske radove u Srbiji.

 

VODEĆA INICIJATIVA 3. – POVEZIVANJE OBALNIH REGIJA

– Ključni projekat za region je željeznička ruta 2 koja povezuje glavne gradove Tiranu i Podgoricu, uz produžetak do luke Drač. Planirano je njeno dalje unapređenje sa rehabilitacijom 120 km željezničke pruge u Albaniji prema granici s Crnom Gorom.

– Planiraju se značajni koraci na dovršetku „Plave autoceste“ duž obale od Hrvatske do Grčke. Nadalje, predviđa se završetak zaobilaznice kod Tirane te značajan napredak na još dvije dionice u Albaniji plus obilaznica kod Budve u Crnoj Gori.

 

VODEĆA INICIJATIVA 4. – OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

– Planirani završetak sanacije hidroelektrane Fierza u Albaniji, te nastavak izgradnje hidroelektrane Skavica kako bi se povećao potencijal zemlje i regiona, u konačnici, s ciljem povećanja izvoza električne energije proizvedene iz čistih energenata.

– Planirano je proširenje hidroenergetskom sistema Piva u Crnoj Gori početkom gradnje hidroelektrane Komarnica.

– Ubrzanje priprema za izgradnju Hidroelektrane Ibër-Lepenc II na Kosovu.

– Značajno unaprjeđenje ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji što će poslužit će kao primjer budućim investicijama koristeći se obnovljivim energetskim potencijalom regiona.

 

VODEĆA INICIJATIVA 5. – PRELAZAK S UGLJA

– Kao dio Transjadranskog cjevovoda, planira se završetak gradnje gasovoda Fier-Vlora u Albaniji, dok Jonsko-jadranski cjevovod duž obale ostaje prioritet, omogućavajući time značajnu diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom područja Zapadnog Balkana i šire.

– Dovršetak interkonekcije za gas Bosna i Hercegovina – Hrvatska, kao nadopune navedenoj diversifikaciji i povećavajući potencijal i diversifikaciju postojećeg distribucijskog sistema gasa u zemlji.

– Početak izgradnje interkonekcije Sjeverna Makedonija – Kosovo i proširenje već postojeće investicije u interkonekciju Sjeverna Makedonija – Grčka.

– Za izgradnju će biti spremna i interkonekcija za gas Sjeverna Makedonija – Srbija.

– Završetak Transbalkanskog koridora za prenos električne energije u Srbiji u okviru interkonekcije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i kao okosnica distribuciji električne energije cijelog regiona i prema EU.

 

VODEĆA INICIJATIVA 6. – TALAS RENOVIRANJA 

Komisija predlaže širenje „EU talasa renoviranja“ na Zapadni Balkan.

Na građevinski sektor otpada više od 40% ukupnog utroška energije na Zapadnom Balkanu. Renoviranje javnih i privatnih objekata u skladu s minimalnim standardima energetske učinkovitosti može dati izrazito značajan doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšati životni standard građana, kao i njihovo zdravlje. Talas renoviranja objekata proveden uz pomoć Energetske zajednice pomoći će Zapadnom Balkanu u dekarbonizaciji javnog i privatnog fonda objekata, s jakim naglaskom na digitalizaciji i uzimajući u obzir energetsko siromaštvo. EU će zajedno s međunarodnim finansijskim institucijama podržati napore partnera s Zapadnog Balkana da utrostruče trenutnu stopu obnove i uštedu energije u postojećim objektima i postignu gotovo nulti energetski i emisijski standard u novim objektima.

 

VODEĆA INICIJATIVA 7. – Upravljanje otpadom i otpadnim vodama

– Planirana je izgradnja pogona za pročišćavanje otpadnih voda u Skoplju i Prištini. Ovakvi projekti imaju veliki prekogranični utjecaj i poboljšavaju uslove života stanovništva.

– Provedba programa ulaganja u zaštitu okoliša u Srbiji, koji uključuje modernizirane projekte pročišćavanja otpadnih voda za velike i gradove srednje veličine.

– Uspostavljanje integrisanih regionalnih sistema upravljanja otpadom u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, paralelno sa zatvaranjem neuslovnih deponija. Potrebno je podržati slične investicije i u budućnosti drugdje u regionu, uključujući bolje upravljanje otpadom u prekograničnim područjima.

– Podrška uspostavljanju odgovarajućih sistema praćenja parametara zraka i vode i mjerama za sprečavanje zagađenja.

 

VODEĆA INICIJATIVA 8. – Digitalna infrastruktura

– Nastavlja se razvoj i uvođenje nacionalne širokopojasne infrastrukture kod šest partnera s Zapadnog Balkana, uz ubrzanje pripreme za dalja ulaganja na drugim lokacijama, s posebnim naglaskom na povezivanje ruralnih područja.

– Uspostavljanje sigurnih, energetski učinkovitih i pouzdanih podatkovnih centara, „edge“ i „cloud“ infrastrukture, pri čemu bi se istovremeno osiguravala usklađenost s pravilima i temeljnim vrijednostima EU-a, uključujući zaštitu podataka, kao i povezivanje s EU inicijativama u vezi sa kompjuterima visokih performansi, digitalnim inkubatorima i inovacijskim hub-ovima.

– Nadovezujući se na postojeće inicijative poput Balkanske digitalne autoceste, potrebno je dodatno istražiti sinergije s drugim oblastima povezivanja, poput transporta i energije, u kontekstu dijeljenja infrastrukture. Uz to, ciljano korištenje tehnologije i podataka za donošenje boljih odluka ima velik potencijal za pružanje bolje kvalitete života građanima u regionu. Također će se pružiti podrška za prilagođavanje brzom transformativnom tehnološkom razvoju kako bi ostali prosperitetni i konkurentni. EU će promovirati globalnu saradnju u digitalnom obrazovanju kroz obnovljeni Akcijski plan za digitalno obrazovanje (DEAP) i promovisati jednakost u pristupu, posebno za grupe u nepovoljnom položaju, uključujući Rome.

 

VODEĆA INICIJATIVA 9. – Ulaganje u konkurentnost privatnog sektora

– Planirano povećanje iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u kontekstu Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Nadalje, 50% finansiranja iz privatnog sektora EU-a trebalo bi biti usmjereno na inovacije i zeleni rast.

– Planirano povećanje garancijskog kapaciteta u prilog investicijama, prije svega za jačanje konkurentnosti MSP-a i jačanje otvaranja novih radnih mjesta, posebno u smislu zadovoljavanja potreba mladih, kroz Garantni fond za Zapadni Balkan.

– Mobilizacija pomoći za održivu transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema i ruralni razvoj u regionu.

 

VODEĆA INICIJATIVA 10. – GARANTNI FOND ZA MLADE

Garantni fond za mlade je shema kojom se osigurava da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, kontinuiranog obrazovanja, stažiranja ili pripravničkog staža u roku od četiri mjeseca nakon što ostanu bez posla ili napuste formalno obrazovanje. Vodeću inicijativu Garantnog fonda za mlade trebaju provoditi vlasti Zapadnog Balkana u skladu s Garantnim fondom za mlade EU. Predlaže se njegova realizacija u četiri faze, od kojih bi svaka mogla imati koristi od podrške EU-a.

 

Koliko će sredstava EU izdvojiti za ovaj Ekonomski i investicijski plan? 

Ovisno o usvajanju predstojećeg Višegodišnjeg finansijskog okvira i povezanih pravnih osnova, Komisija je dala prijedlog za mobilizaciju do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za period 2021. do 2027. godine za podršku ekonomskoj konvergenciji s EU.

Ova sredstva će prvenstveno omogućiti investicije i pružiti podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, održivoj povezanosti te združenoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

 

Hoće li evropske finansijske institucije i drugi osigurati zajmove za planirane investicije? Kako će Evropski investicijski plan privući investicije?

Pored značajnog finansiranja Evropske unije za region, a koje je već predviđeno u okviru IPA III, EU želi pružiti garancije koje pomažu u smanjenju troškova finansiranja javnih i privatnih investicija, kao i rizika za investitore: podrška kroz novi Garantni fond za Zapadni Balkan može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećoj deceniji.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), uključujući njegovu platformu za privatni sektor, odnosno Instrument za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (WB EDIF) i Garantni fond za Zapadni Balkan, koji okuplja partnere sa Zapadnog Balkana, bilateralne donatore i međunarodne finansijske institucije, bit će glavno sredstvo za osiguravanje brze realizacije investicijskog paketa.

 

Vladavina prava i dobra uprava („Temeljna pitanja iznad svega“) u osnovi su procesa pristupanja. Mijenja li Ekonomski i investicijski plan ovaj fokus? Je li Plan alternativa proširenju?

I paket proširenja i Ekonomski i investicijski plan vrlo jasno pokazuju da princip po kojem su temeljna pitanja iznad svih ostalih ostaje u središtu politike proširenja EU. Priprema zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje zahtjeva za članstvo zahtijeva snažan fokus na temeljnim reformama u oblasti vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ekonomije i funkcionisanja demokratskih institucija i javne uprave.

Plan je sastavni dio podrške Zapadnom Balkanu na putu ka EU. Ekonomski razvoj i provedba temeljnih reformi trebali bi se međusobno osnaživati i doprinijeti ispunjavanju utvrđenih zahtjeva pristupnog procesa od strane zemalja partnera. Navedeno uključuje provedbu reformi vladavine prava i strukturnih ekonomskih reformi, posebno onih utvrđenih u programima ekonomskih reformi, koji će maksimizirati potencijalni učinak ovog investicijskog paketa.

Stoga će povećanje investicija i ekonomskog rasta biti moguće  samo ako se Zapadni Balkan čvrsto opredijeli i provede temeljne reforme u skladu s evropskim vrijednostima. Bilo da je riječ o strukturnim socioekonomskim reformama, posebno onima utvrđenima u programima ekonomskih reformi i zajedničkim smjernicama politika, jačanju vladavine prava, poštivanju ljudskih prava ili poboljšanju javne uprave, ove reforme ključne su za okruženje povoljno za poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta i održivo ulaganje.

Lideri Zapadnog Balkana moraju kredibilnije realizirati svoju predanost provedbi temeljnih, potrebnih reformi te s jasnijim političkim opredjeljenjem, u skladu s revidiranom metodologijom proširenja.

Stoga, u skladu s poboljšanom metodologijom, paket proširenja predstavljen je paralelno s Ekonomskim i investicijskim planom i detaljnije procjenjuje dešavanja po svim temeljnim pitanjima i daje jasnije preporuke partnerima za rješavanje nedostataka. Samo će se s konkretnim rezultatima na tim poljima moći krenuti naprijed ka EU i iskoristiti sve prednosti ovog Ekonomskog i investicijskog plana, kao i stvoriti okruženje povoljnije za ekonomski razvoj i privlačenje investicija.

 

Hoće li EU uslovljavati finansiranje sa napretkom u oblasti vladavine prava?  

Ekonomski i investicijski plan izgrađen je na temeljima pretpristupnog instrumenta IPA III koji se i sam temelji na učinku i reformski je orijentisan, a koji je predložila Komisija, te snažnijih instrumenata za poticanje ulaganja iz javnog i privatnog sektora.

Poštivanje vladavine prava također je neophodno kako bi se zaštitila sredstva EU i osiguralo da se ista koriste za podršku razvoju Zapadnog Balkana.

Javne nabavke moraju biti usklađene s pravilima EU-a i u potpunosti provedene. Izuzeci od postupaka javnih nabavki trebali bi se primjenjivati ​​ograničeno, uključujući i limitiranje upotrebe međudržavnih sporazuma. Navedeno će pomoći osigurati da korupcija u nabavkama ne ometa ekonomski razvoj, niti iskrivljuje tržište i ne stvara neučinkovitosti koje smanjuju konkurentnost, trgovinu i investicije. Ovakve reforme će također osnažiti zaštitne mjere protiv svake zloupotrebe fondova EU.

U skladu s principom uslovljavanja koji se ogleda u revidiranoj metodologiji proširenja, gdje zemlje prelaze na reformske prioritete, očekivani ishod su povećana finansiranja i investicije. U slučaju bilo kakve ozbiljne ili duže stagnacije ili nazadovanja, i na osnovu ocjene Komisije u godišnjim izvještajima o napretku, obim i intenzitet finansiranja EU-a mogao bi se izmijeniti u smislu nižih iznosa.

 

Ekonomski i investicijski plan u velikoj se mjeri usmjerava na infrastrukturna ulaganja poput cesta i gasovoda. Šta je s Evropskim zelenim planom/Green Deal  i udruženom zelenom i digitalnom tranzicijom?

Ekonomski i investicijski plan sadrži širok raspon mjera i nastojat će promovirati zeleni i digitalni pristup razvoju specifičan za Zapadni Balkan, ali sličan onome koji ima sama EU. Navedeno uključuje infrastrukturne investicije u održivi promet i čistu energiju, ali i konkretne prijedloge za bolju zaštitu okoliša, smanjenje emisije ugljičnog dioksida i podršku energetskoj tranziciji, sa posebnom Zelenom agendom za Zapadni Balkan predstavljenom u prilogu Plana, u kojoj se detaljnije ističe naš pristup u tom pogledu.

Usporedo s Ekonomskim i investicijskim planom za podršku regionu, Komisija je predstavila smjernice za provedbu Zelene agende na Zapadnom Balkanu, a njihovo usvajanje se očekuje na samitu zemalja Zapadnog Balkana u Sofiji u novembru 2020. godine. Predviđaju se aktivnosti oko pet stubova i to (i) klimatske akcije, uključujući dekarbonizaciju, energiju i mobilnost, (ii) kružna privreda, s posebnim osvrtom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i učinkovitu upotrebu resursa, (iii), biološku raznolikost, s ciljem zaštite i obnove prirodnog bogatstva regije, (iv) borbu protiv onečišćenja zraka, vode i tla i (iv) održivi prehrambeni sistemi i ruralna područja.

Digitalizacija će biti ključni pokretač za navedenih pet stubova u skladu s konceptom neodvojive zelene i digitalne tranzicije.

Plan također ima za cilj jačanje investicije u digitalnu budućnost, uključujući uvođenje ultrabrze širokopojasne mreže i stvaranje konkurentnijeg privatnog sektora.

 

Ovaj široki pristup podržat će razvoj povezanih, konkurentnih, na znanju temeljenih, održivih, inovativno orijentiranih i uspješnih ekonomija na Zapadnom Balkanu, sa dinamičnijim privatnim sektorom.

 

Plan je snažno usmjeren ka pojačanoj regionalnoj ekonomskoj integraciji na regionalno tržište temeljeno na pravilima EU-a. Kakve prilike predstavlja za iskorištavanje potencijala za rast u regionu? 

Komisija podržava napore vlasti u regionu na razvoju nove vizije za uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja za koje se očekuje da će dobiti podršku na predstojećem samitu u Sofiji u novembru.

Izgradnja Zajedničkog regionalnog tržišta, temeljenog na pravilima EU, važna je prekretnica u pripremama za pristupanje EU. Uspješna regionalna ekonomska integracija pomoći će utrti put ka dubljoj ekonomskoj integraciji s jedinstvenim tržištem EU.

U tom kontekstu, Ekonomski i investicijski plan također će nastojati da ekonomski bolje integriše Zapadni Balkan, međusobno i sa EU. Plan utvrđuje načine kako postići bližu ekonomsku integraciju regiona s EU-om, npr. digitalno tržište, industrijska i potrošačka roba, bankarske transakcije.

Ekonomski i investicijski plan također naglašava naša očekivanja od regiona da ukloni trgovinske prepreke unutar samog regiona. Naime, na Zapadni Balkan trenutačno previše negativno utiče ekonomska rascjepkanost. Primjera radi, kamioni svake godine provedu 28 miliona sati čekajući na granicama, što je opterećenje koje košta 1% BDP-a. Izgradnja zajedničkog tržišta od 18 miliona ljudi, koje funkcionira na temelju pravila EU-a, moglo bi promijeniti zemlje Zapadnog Balkana i donijeti korist i regionu i EU.

 

Ove dva međusobno komplementarna ekonomsko-integracijska procesa (između EU i Zapadnog Balkana i unutar Zapadnog Balkana) će omogućiti regionu da uživa u ekonomskim koristima procesa regulatorne konvergencije prije pristupanja, kao i od kratkoročnih prilika u odgovoru na pandemiju. Potrebno je iskoristiti ekonomski potencijal rasta regiona u cjelini kako bi se dao doprinos prevladavanju socioekonomskih posljedica pandemije.

 

Koja je veza između ovog Plana i izvještaja o proširenju?

Paket za proširenje pruža vrlo sveobuhvatnu procjenu napretka regije prema Evropskoj uniji i daje jasne preporuke vlastima o tome gdje još uvijek postoje praznine u ispunjavanju kriterija za pristupanje EU. Izvještaji će biti vrlo koristan alat za vlasti da usmjere svoje reformske napore u predstojećoj godini. Istovremeno, Ekonomski i investicijski plan će regionu osigurati podršku EU-a za poticaj prijeko potrebnom ekonomskom rastu kako bi se osiguralo približavanje ekonomskim kriterijima EU-a i poboljšali uslovi života građana u regionu.

Plan osigurava jedinstvenu kombinaciju tri pravca: prije svega, značajna finansijska sredstva koja će osigurati Evropska unija za brzo ostvarivanje ključnih prioritetnih investicija na prijedlog vlasti i koje imaju veliki utjecaj na cijeli region; drugo, čvrsta posvećenost partnera ubrzanju reformi potrebnih za konsolidaciju povoljnih uslova za ekonomski rast; i treće, angažman cijelog regiona na uspostavljanju ekonomskog tržišta koje će region učiniti privlačnijim za investitore iz regiona, EU i šire.

 

Koliko je EU već uložila u Zapadni Balkan?  EU je najveći donator, trgovinski partner i investitor Zapadnog Balkana, u skladu s evropskom perspektivom cijelog regiona. Od 1990-ih EU je donirala preko 11 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova za razvoj transportne i energetske infrastrukture u regionu, što je rezultiralo investicijama od gotovo 22 milijarde eura. U okviru Agende povezivanja iz 2015. godine, EU se obvezala na dodatnih milijardu eura do 2020. godine, čiji je cilj pokretanje investicija od četiri milijarde eura i stvaranje više od 45.000 radnih mjesta. Više od 69,4% ukupne trgovine regiona u 2019. godini bilo je s EU-om, što je čini prvim trgovinskim partnerom regiona, dok su preduzeća iz EU-a vodeći investitori, sa oko 65,5% ukupnih direktnih stranih investicija u regionu u 2018. godini.