Spremno novih 45 milijuna eura od EU, a za BiH stiže i 70 milijuna za energetiku

Večernji list iz Izaslanstva Europske unije u BiH doznaje koliki su iznosi od IPA III od 2021. do danas te koji se dodatni mehanizmi aktiviraju u sklopu suočavanja s energetskom krizom

Dobivanjem statusa kandidata pred Bosnom i Hercegovinom otvaraju se nove prilike u kontekstu učinkovitijeg privlačenje dostupnih financijskih sredstava, pa iako su IPA fondovi jednako dostupni i kandidatima, kao i potencijalnim kandidatima, napredak prema EU donosi bolju konkurentnost u korištenju, piše Večernji list BiH.

Jer, kao što je potvrđeno, kako zemlja napreduje na putu prema EU i provodi reforme, dobiva i više prilika za korištenje pretpristupnih fondova, posebice iz okvira IPA III, koji je konkurentniji i nagrađuje rezultate.

Niz reformi

Iz Odjela za komunikacije Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini za Večernji list su iznijeli podatke o dosadašnjem korištenju sredstava iz instrumenta IPA II, kao i o do sada odobrenim sredstvima iz instrumenta IPA III, a poseban naglasak stavljen je na podršku Europske unije u suočavanju s energetskom krizom.

Naravno, ključni financijski mehanizam koji treba pomoći Bosni i Hercegovini u provedbi ekonomskih, ali i političkih te institucionalnih reformi te je pogurati u smjeru približavanja standardima zemalja članica je IPA okvir - IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. Instrument je osmišljen u cilju kakav je postojao u kontekstu ranijih IPA mehanizama, a to su reformski procesi u skladu s vrijednostima EU-a i u cilju postupnog usklađivanja s pravilima, standardima i politikama EU-a. Iz Izaslanstva EU-a u BiH za Večernji list su objasnili i kako je novina u navedenom financijskom okviru da nema definiranog alociranja sredstava po zemljama unaprijed za svaku godinu, nego se to radi na osnovi relevantnosti politika i zrelosti predloženih projekata po zemljama na godišnjoj razini.

"Način alokacije sredstava također nastoji osigurati ravnotežu između rezultata i nastojanja da sredstva budu distribuirana zemljama u skladu s načelima "fer raspodjele"", dodali su iz Izaslanstva EU-a. Kada je riječ o dosadašnjim sredstvima, kao i onima koja uskoro stižu u optjecaj, u prvoj godini IPA III (IPA 2021.) Komisija je alocirala 73 milijuna eura za BiH. Komisija je 5. prosinca 2022. usvojila godišnji akcijski plan IPA 2022., ukupnog proračuna od 45,5 milijuna eura. IPA III također uključuje i 70 milijuna eura za energetski paket proračunske potpore za BiH za koji već postoji namjena i čiji je cilj pomoći u suočavanju s energetskom krizom.

U kontekstu načina raspodjele sredstava jasno je kako nepostojanje naprijed određenog iznosa za svaku sljedeću godinu po svakoj državi pojedinačno znači i kako je za učinkovitije privlačenje sredstava, a preduvjet čega su kvalitetno napisani programi, potrebna i relaksacija političkoga ozračja u državi, kao i ostvarivanje tješnje komunikacije među svim relevantnim akterima.

Značajna sredstva

Inače, iz Izaslanstva podsjećaju kako BiH nastavlja koristiti i provoditi projekte financirane iz EU fondova koji se realiziraju kroz Instrument pretpristupne pomoći II (IPA II) - fondove za razdoblje od 2014. do 2020. BiH je osjetila velike pogodnosti sredstava Europske unije, a dokaz je činjenica da je podrška kroz IPA II za BiH do sada alocirana u iznosu od 552,1 milijun eura za nekoliko prioritetnih sektora. Među njima su demokracija i upravljanje, vladavina prava i osnovna prava, kompetitivnost i inovacije, obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike, promet, energetika, okoliš i klimatske akcije.

Uz te fondove, BiH također ima koristi i od regionalnih IPA II (2014. - 2020.) fondova. Ovi projekti podržavaju financijski zahtjevne infrastrukturne projekte u sektorima prometa, energetike i okoliša, što se većinom realizira kroz Investicijski fond za zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework - WBIF) u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Samo je za izgradnju koridora Vc BiH dobila 542 milijuna eura bespovratnih sredstava.