Šta za BiH znači aktivacija MAP-a?

Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO-ov program savjetovanja, pomoći i praktične podrške prilagođene individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO savezu.

BiH je početkom godine dobila zeleno svjetlo za aktivaciju MAP-a, što ne znači automatski i članstvo u NATO-u.

Zemlje koje učestvuju u MAP-u podnose pojedinačne godišnje nacionalne programe o njihovim pripremama za buduće članstvo, što obuhvata političke, ekonomske, odbrambene, resursne, sigurnosne i pravne aspekte.

Kako stručnjaci navode, kada NATO aktivira Akcioni plan za članstvo (MAP) jedne zemlje, ta država u narednim godinama mora da se pretvori u jednu “veliku radionicu” kako bi provela sve potrebne političke, ekonomske i sigurnosne reforme.

Bosna i Hercegovina i Republika Sjeverna Makedonija su trenutni aktivni učesnici u Akcionom planu za članstvo (MAP).

Proces MAP-a osigurava fokusiran i iskren povratni mehanizam o napretku zemalja na putu ka članstvu u NATO-u.

To uključuje i političke i tehničke savjete, kao i godišnje sastanke svih članica NATO-a i pojedinačnih kandidata na nivou Sjevernoatlantskog vijeća za procjenu napretka, na temelju godišnjeg izvještaja o napretku.

Ključni element je planiranje obrambenog pristupa, što uključuje izradu i pregled dogovorenih i planiranih ciljeva.

Tokom cijele godine održavaju se sastanci i radionice s civilnim i vojnim stručnjacima iz NATO-a na različitim područjima, što omogućava dijalog o čitavom nizu pitanja relevantnih za članstvo.

Program MAP-a je počeo 1999. na samitu NATO-a u Washingtonu s ciljem pomoći zemljama koje žele članstvo u ovoj alijansi. Proces se snažno oslanja na iskustva stečena tokom procesa pristupa u članstvo Češke Republike, Mađarske i Poljske, koje su postale članice u prvom proširenju NATO saveza nakon Hladnog rata 1999. godine.

Učešće na MAP-u pripremljeno je za članstvo sedam zemalja koje su se pridružile NATO-u u drugom proširenju 2004. godine to su Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunija, Slovačka i Slovenija, kao i Albaniju, Hrvatsku i Crnu Goru koja se priključila MAP-u 2009. te postala članica NATO-a 2017. godine.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina je pozvana da se pridruži MAP-u 2010. godine, kada su ministri vanjskih poslova Alijanse pozvali vlasti u BiH da riješe ključno pitanje registracije nepokretne vojne imovine. Upis nepokretne odbrambene imovine u državi i dalje je ključan.

U decembru 2018. godine, ministri su odlučili da je NATO spreman da primi prvi Godišnji nacionalni plan BiH pri MAP-u. Registracija nepokretne vojne imovine na ime države ostaje ključno pitanje.

Na Samitu NATO-a u Talinu pred BiH su postavljena tri uslova za aktiviranje MAP-a. Dva uslova, uništavanje nestabilne municije i učešće u mirovnim misijama, BiH je davno ispunila, međutim, knjiženje perspektivne vojne imovine proces je koji još nije završen, s obzirom na politički stav Republike Srpske da ne želi da knjiži vojnu imovinu u tom bh. entitetu kao imovinu države.

Od 57 objekata perspektivne vojne imovine, uknjižen je 31, a proces se nastavlja, budući da postoje i odluke Ustavnog suda BiH te Suda BiH kojima se nalaže knjiženje imovine na državu.

Učestvovanje u MAP-u ne prejudicira odluku o budućem članstvu. Bosna i Hercegovina mora nastaviti provoditi demokratske i odbrambene reforme kako bi ostvarila svoje NATO i EU ciljeve i postala dobro funkcionalna neovisna demokratska država.

Iz NATO saveza konstantno podsjećaju da svakako aktivacija MAP-a ne znači nužno i članstvo, ali daje dobre šanse za taj put, na BiH je da li će to znati iskoristit.

I.R.