Šta bi se desilo kada bi se Ukrajina pridružila NATO savezu?

Ukrajina je pojačala svoje napore da se pridruži NATO-u nakon što je Rusija izvršila invaziju prošle godine, tvrdeći da su sigurnosne garancije Moskve, Washingtona i Londona na osnovu kojih je prepustila svoj nuklearni arsenal Rusiji 1994. godine očigledno bile bezvrijedne. Dok istočnoevropske zemlje kažu da bi Kijevu trebalo ponuditi neku vrstu mape puta na samitu NATO-a u Vilniusu u utorak i srijedu, Sjedinjene Države i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koji bi mogao dovesti savez bliže ratu s Rusijom, piše Reuters.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je širenje NATO-a prema ruskim granicama u posljednje dvije decenije kao ključni razlog za svoju odluku da pošalje desetine hiljada vojnika u susjednu Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Bilo kakvo proširenje Sjevernoatlantskog saveza mora biti dogovoreno sa svih 31 članica, a generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio formalni poziv Kijevu za pridruživanje na samitu.

Reuters objašnjava korake koje je Ukrajina preduzela na svom putu ka članstvu u NATO-u, mogućnost kompromisa oko narednih koraka, i kako Rusija gleda na razvoj događaja.

Put ka NATO-u bez MAP-a?

NATO članice su se 2008. godine na samitu u Bukureštu složile da bi se Ukrajina, koja je bila dio Sovjetskog Saveza kojim je vladala Moskva do njegovog raspada 1991. godine, mogla na kraju pridružiti alijansi. Međutim, čelnici NATO-a nisu Kijevu dali takozvani akcioni plan za članstvo (MAP) koji predstavlja mapu puta za njegovo približavanje savezu.

Moskva je zatim ilegalno anektirala Krim od Ukrajine 2014. godine i podržala separatističke zastupnike u istočnoj Ukrajini.

U posjeti Kijevu ovog aprila, Stoltenberg je rekao da je Ukrajina “zaslužila mjesto” u NATO-u, ali je kasnije jasno stavio do znanja da zemlja neće moći da se pridruži savezu dok traje rat s Rusijom, čije snage sada zauzimaju veći dio istoka i juga Ukrajine.

Početkom juna je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova država razumije ovaj stav, ali je krajem mjeseca ponovio pozive da na samitu Ukrajina dobije “politički poziv” u NATO.

U okviru procesa MAP-a koji slijede druge bivše komunističke zemlje u istočnoj Evropi, kandidati moraju dokazati da ispunjavaju političke, ekonomske i vojne kriterije i da su sposobni da vojno doprinesu operacijama NATO-a.

Od 1999. godine većina zemalja koje žele da se pridruže NATO-u učestvovala je u MAP-u, iako ova procedura nije obavezna: Finska i Švedska, ranije neutralne države koje su blisko sarađivale sa NATO-om, pozvane su da se direktno pridruže alijansi.

Nejasno je kako će izgledati put Ukrajine ka članstvu jer sve više zemalja, među kojima su Velika Britanija i Njemačka, predlažu da se preskoči proces MAP-a.

Ukrajinska vojska je preduzela velike korake ka ispunjavanju standarda NATO-a od početka ruske invazije. Proces se ubrzava kako sovjetsko oružje i municija postepeno nestaju, a Zapad obučava ukrajinske trupe prema NATO standardimai šalje sve naprednije oružje.

Zašto je članstvo Ukrajine toliko osjetljivo pitanje?

Kako objašnjava Reuters, suština NATO saveza, koji je formiran 1949. s primarnim ciljem da se suprotstavi riziku od sovjetskog napada na savezničku teritoriju, je klauzula o uzajamnoj pomoći.

To se navodi kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući alijansu u aktivan rat.

Klauzula, član 5 Washingtonskog sporazuma NATO-a, navodi da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.

Stoltenberg je jasno stavio do znanja da će, iako NATO mora pregovarati o opcijama za davanje Ukrajini sigurnosnih garancija za vrijeme nakon rata, sigurnosne garancije prema članu 5 biti samo biti date punopravnim članicama saveza.

Kremlj prikazuje ekspanziju kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji, što zapadne sile poriču, navodeći da je savez u potpunosti odbranbene prirode. Moskva smatra da bi članstvo Ukrajine izazvalo probleme u budućnosti, te je upozorila da će odgovoriti na to kako bi osigurala svoju sigurnost.