Zašto je Turska promijenila stav prema švedskoj kandidaturi za NATO

Turska je pristala dopustiti Švedskoj da se pridruži NATO-u nakon pregovora iza zatvorenih vrata između šefa NATO-a Jensa Stoltenberga i čelnika dvije zemlje uoči samite NATO-a u Litvaniji.

"Završetak pristupanja Švedske NATO-u je historijski korak koji će doprinijeti sigurnosti svih saveznika NATO-a u ovom kritičnom trenutku", rekao je Stoltenberg na u Vilniusu kasno u ponedjeljak.

Nekoliko sati nakon što je odluka Ankare objavljena, administracija američkog predsjednika Joea Bidena objavila je da će krenuti s transferom borbenih aviona F-16 Turskoj u dogovoru s američkim kongresom, što se činilo kao kompromis za zeleno svjetlo Ankare za članstvo Švedske u NATO-u.

Odvojeno, Pentagon je u utorak saopštio da je američki ministar odbrane Lloyd Austin telefonom razgovarao o ulozi SAD-a u vojnoj modernizaciji Turske sa turskim ministrom odbrane Yasarom Gulerom, što je još jedan pokazatelj da je pregovore o ulasku Švedske u NATO pomogao američko-turski odbrambeni sporazum.

Ankara je nastojala kupiti američke F-16 i modernizirati one koje već posjeduje kao kompenzaciju za svoje odstranjenje iz američkog međunarodnog programa razvoja i proizvodnje novih borbenih aviona F-35 2019. godine.

Washington je izbacio Tursku iz te sheme nakon što je Ankara kupila odbrambeni system S-400 od Rusije uprkos upozorenjima iz SAD-a.

To je dovelo do bilateralne krize između dva saveznika i nametanja sankcija Turskoj od strane Washingtona u decembru 2020. u području odbrane, što je bio prvi put da su takve sankcije usmjerene na jednu članicu NATO-a.

Zbog toga je veto Ankare na kandidaturu Švedske za NATO bio dodatak ionako nestabilnim turskim odnosima sa Zapadom.

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u maju 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Šira agenda Turske

Prema Galipu Dalayu, višem saradniku Vijeća za globalna pitanja Bliskog istoka, članstvo Švedske u NATO-u bilo je važno za tursku agendu prema Zapadu, tačnije, prema SAD-u.

"Očekivanja Ankare za F-16 iz Washingtona bila su očita od prvog dana. Međutim, Turska je također tražila opštu normalizaciju i poboljšanje svojih odnosa sa zemljama EU-a i SAD-om općenito kroz korištenje švedskog procesa", rekao je Dalay za Al Jazeeru.

Prema zajedničkom saopštenju objavljenom nakon razgovora navečer u ponedjeljak, Švedska je pristala blisko sarađivati s Ankarom kako bi se pozabavila turskim sigurnosnim problemima kroz godišnje trilateralne razgovore koji uključuju NATO. Ponavljajući sličan, neproveden dogovor iz Madrida 2022, Štokholm je potvrdio da će se njegovi “protuteroristički” napori nastaviti nakon ulaska u Alijansu.

Švedska je ponovila da neće pružati podršku kurdskim grupama i organizaciji koju Turska opisuje kao “terorističku organizaciju Fethullah”, koja je optužena za neuspjeli državni udar 2016. koji je odnio stotine života.

Dalay je rekao da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nastojao od Švedske napraviti primjer kako bi poslao poruku Zapadu o svojoj zabrinutosti oko “terorizma”.

“Ankara želi natjerati Švedsku da promijeni svoje zakone kako bi bili strožiji po pitanju terorizma ali i da bi bi imali efekt preljevanja na druge zapadne saveznike, tjerajući ih da učine isto prema grupama koje Ankara smatra teroristima”, rekao je za Al Jazeeru.

Dalay je također rekao da je Erdogan postigao ono što je želio sa švedskom kandidaturom, povezujući probleme Ankare sa blokom.

Zajednička izjava odnosila se na zamrznuti proces pristupanja Turske Evropskoj uniji, pri čemu je Švedska izrazila podršku naporima da se ožive pregovori o članstvu.

Ankara je kandidat za članstvo od 2005. godine, a pregovori nisu napredovali od 2016. godine.

U zajedničkoj izjavi također se vidi da je Štokholm obećao da će “aktivno podržati napore” u dva područja koja Ankara želi poboljšati – modernizacija carinske unije EU-a i Turske i liberalizacija viznog režima.

Ankara je u više navrata osudila povećanje broja odbijenih zahtjeva turskih državljana za šengensku vizu, zahtijevajući bezvizni režim za Turke u Evropi.

Zvaničnici EU-a kažu da Ankara mora raditi na kriterijima Unije i tvrde da nema zlostavljanja turskih građana.

Turska također godinama traži promjene u carinskoj uniji koju ima s EU-om od 1996. EU nije pristao započeti razgovore o tom pitanju uprkos pozivima Ankare i trgovačkih zajednica u obje zemlje.

‘Erdogan povećao uloge’

Prije Vilniusa, Erdogan je povezao štokholmsku kandidaturu za NATO s ponovnim pokretanjem pregovora Turske o članstvu u EU-u, što je zahtjev koji su Washington i Berlin odmah odbili.

“Prvo dođite i otvorite put Turskoj u Evropsku uniju, a onda ćemo otvoriti put Švedskoj, baš kao što smo učinili Finskoj”, rekao je prije nego što je otputovao u ponedjeljak.

Marwan Kalaban, direktor analize politike u Arapskom centru za istraživanje i političke studije u Dohi, rekao je da je turski predsjednik znao da ovaj uslov neće biti ispunjen kada je dao izjavu.

“Erdogan je pokušao izvući najbolje iz ove pogodbe sa Švedskom, SAD-om i EU-om”, rekao je za Al Jazeeru.

Dodao je, međutim, da Erdogan također želi izbjeći moguću širu krizu sa Zapadom dok je njegova zemlja prolazila kroz najgore ekonomske turbulencije u decenijama.

Dalay je rekao da je Erdogan povećao uloge povezujući ambicije Turske za EU i Švedske za NATO kako bi stekao podršku koju je želio oko carinske unije i putovanja bez viza.

Ankara još nije dala službenu izjavu o sporazumu, a ulazak Švedske u NATO dogodit će se tek nakon ratifikacije u turskom parlamentu, za što još nema vremenskog okvira.

Dogovor iza zatvorenih vrata znači da je tema uklonjena s dnevnog reda dvodnevnog samita NATO-a u Vilniusu.

Sličan dogovor iz Madrida u junu 2022. nije doveo do članstva Švedske jer Ankara nije bila zadovoljna provedbom sporazuma od strane Štokholma, posebno njegovim naporima u borbi protiv “terorizma”.

Od tada je Švedska unijela izmjene u svoj ustav i druge zakone kako bi ojačala propise u tom području, zauzevši strožiji stav prema okupljanjima na kojim se izrađavala podrška zabranjenim grupama i pokušajima prikupljanja ili pružanja finansijske pomoći za njih.