Zamjenik načelnika štaba za operacije NATO komande u Evropi SHAPE Matthew J. Van Wagenen poručio je da je sigurnost krhka te da je upravo zbog toga potreban jači NATO nego ikada prije. Kazao je to sinoć govoreći u ime NATO-a na zatvaranju trodnevne Sarajevske sigurnosne konferencije (SSC) koja je okupila oko 300 učesnika iz više od 20 zemalja, u organizaciji New Lines Institute for Strategy and Policy.
"Moramo početi s obnovom što je brže moguće, posebno u ključnim elementima naše moći", kazao je.
General Wagenen je istakao da je vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi Aleksus Grinkevič veoma fokusiran na zapadni Balkan.
"Njegova posvećenost slobodi i sigurnosti, bilo da se radi o Kosovu, Bosni i Hercegovini ili našim partnerima u regionu, čvrsta je kao čelik. Fokusirani smo na ovaj region. Ali glavni izazov je trenutno Ruska Federacija, koja je pravno odgovorna za rat koji se i dalje vodi protiv Ukrajine. To je potvrđeno na samitu u Washingtonu prije dvije godine", istakao je.
Tvrdi da NATO i Saveznička komanda za operacije stoje iza napora da se Ukrajincima pomogne i u naoružavanju i u obuci, te da se to i dalje aktivno provodi.
"Postoji mnogo napora. NATO u koji sam ušao prije tri i po godine, nakon ponovne invazije na Ukrajinu i NATO danas, to su dva potpuno različita NATO-a. Kompleksnost sigurnosnog okruženja u svijetu se drastično promijenila", kazao je.
Ističe da je danas čuo izraze poput "kriza u Ukrajini".
"Ovo je rat. Ovo je rat koji se dešava u Ukrajini. Moramo ga nazvati pravim imenom i prepoznati ga kao takvog. Postoji čvrsta posvećenost Saveza, svih 32 članice da predsjedniku Zelenskom pruže sredstva za odbranu", poručio je.
Tvrdi da se današnja Ukrajina može sama braniti te da je to jaka zemlja.
"Ali Savez kao cjelina mora biti fokusiran na to. To je veoma teško. Ali najvažnije je da na kraju, nakon konsultacija, Savez kreće naprijed zajedno po svim ovim pitanjima – i to se upravo dešava", naveo je.
Smatra da se danas živi u bezpresedanskim vremenima, a kao primjer je naveo da sada Danci traže pomoć NATO-a zbog ozbiljnog problema s dronovima koji trenutno imaju te da će im NATO danas i pomoći.
Pohvalio je panel o ruskim hibridnim destabilizacijskim aktivnostima te je kazao da je hibridni prostor, posebno kada govori o stvarima poput cyber napada, veoma težak za atribuciju.
"Ako ćemo nekoga optužiti, moramo imati čvrste dokaze o porijeklu tih aktivnosti. To je najteži dio, kako je danas opisano, ono što ovdje nazivamo "siva zona". Prije tri godine, ništa od ovoga se nije ni dešavalo", kazao je.
Također je naveo da NATO danas ima više vojnika na Kosovu nego prije dvije godine te da to vjerovatno nije dobar pokazatelj u kojem pravcu žele da se region ovdje razvija.
"Izazov koji Savez mora ozbiljno shvatiti, i želim to snažno naglasiti, jeste da su članicama postavljeni ciljevi sposobnosti kako bi počele obnavljati svoje vojske, ponovno se naoružavati, obnavljati skladišta municije. Jer NATO može obavljati svoju funkciju odvraćanja samo ako ima stvarnu vojnu moć da to učini. Ušli smo ponovo u eru "tvrde moći". Hibridni rat mora analizirati, razumjeti i suprotstaviti mu se, ali ništa od toga ne možemo učiniti dok ne obnovimo integrisanu protivzračnu i raketnu odbranu. To su ogromni kapaciteti koji su degradirani tokom posljednjih 30 godina, u mirnodopskoj "dividendi" koja vjerovatno nikada nije ni postojala", kazao je.
Smatra da će biti veoma teško brzo ponovno naoružati Savez, prvenstveno zato što je industrijska baza koja to podržava također srušena.
"Ali svih 32 članice moraju se uključiti u rješavanje ovog problema, jer imamo vremenski okvir pred sobom. Procjene u neklasificiranom okruženju govore o pet do sedam godina, koliko brzo Rusija može obnoviti svoje kapacitete", kazao je.
Ističe da Rusija trenutno ima vojsku od više od milion ljudi te da vjerovatno planira imati milion i dvjesto hiljada.
"Rusija je ponovo mobilizirala svoju industrijsku bazu u vojno-industrijsku. Ovo su kompleksni izazovi, ali hitnost je tu i moramo nastaviti djelovati što brže možemo", kazao je.
Na kraju je zaključio da NATO nikada nije bio važniji nego što je sada.
"Ljudi mogu potcjenjivati NATO. Lako je kritikovati NATO kada se pojave nesuglasice. Nesuglasice među državama postoje. Ali kada su u pitanju dvije države, moramo biti sposobni da djelujemo zajedno", zaključio je.
Sarajevsku sigurnosnu konferenciju (SSC) pokrenula je 2023. godine Inicijativa za stratešku analizu, neprofitnog i nevladinog think tanka sa sjedištem u Sarajevu. Od januara 2024. godine, i inicijativa i konferencija djeluju u okviru Centra za zapadni Balkan pri Institutu New Lines, nezavisnoj istraživačkoj i političkoj organizaciji sa sjedištem u Washingtonu, D.C.
Sarajevska sigurnosna konferencija predstavlja jedinstvenu i dinamičnu platformu posvećenu rješavanju sigurnosnih i vanjskopolitičkih izazova. Naglasak stavlja na saradničku sigurnost, osnaživanje agencija malih država i podsticanje široke podrške euroatlantskoj perspektivi Evrope u cjelini.
Treće izdanje konferencije okupilo je vodeće stručnjake, donosioce odluka, sigurnosne i odbrambene zvaničnike, akademike i predstavnike civilnog društva.
